Prema medicinskim kriterijima, hipotenzija se definira kada je krvni tlak niži od 90/60 mmHg. Međutim, važno je naglasiti da ono što je prenisko za jednu osobu može biti sasvim normalno za drugu.
Nizak krvni tlak, medicinski poznat kao hipotenzija, stanje je u kojem je sila krvi koja pritišće stijenke arterija preniska. Iako se najčešće govori o visokom krvnom tlaku, i nizak tlak može uzrokovati neugodne simptome, a u pojedinim slučajevima i ozbiljne zdravstvene komplikacije.
Što je hipotenzija?
Krvni tlak mjeri se u milimetrima žive (mmHg) i prikazuje se kroz dva broja:
- Sistolički tlak (gornji) – tlak u arterijama dok srce kuca
- Dijastolički tlak (donji) – tlak u arterijama dok srce miruje između otkucaja
Prema medicinskim kriterijima, hipotenzija se definira kada je krvni tlak niži od 90/60 mmHg. Međutim, važno je naglasiti da ono što je prenisko za jednu osobu može biti sasvim normalno za drugu.
Kod nekih ljudi nizak krvni tlak ne uzrokuje nikakve tegobe, dok kod drugih može izazvati vrtoglavicu, nesvjesticu ili ozbiljne posljedice ako naglo padne.
Vrste niskog krvnog tlaka
Postoji nekoliko tipova hipotenzije, a razlikuju se prema situacijama u kojima nastaju:
- Ortostatska (posturalna) hipotenzija – nagli pad krvnog tlaka pri ustajanju nakon sjedenja ili ležanja. Česta je kod starijih osoba, a uzroci mogu biti dehidracija, trudnoća, određeni lijekovi ili kronične bolesti.
- Postprandijalna hipotenzija – pad krvnog tlaka 1 do 2 sata nakon jela. Najčešće pogađa starije osobe, osobito one s visokim tlakom ili Parkinsonovom bolešću. Simptomi se mogu ublažiti malim i laganim obrocima, povećanim unosom vode i izbjegavanjem alkohola.
- Neurogena hipotenzija – pad krvnog tlaka nakon dugotrajnog stajanja. Najčešće se javlja kod djece i mlađih odraslih zbog poremećaja komunikacije između srca i mozga.
- Multipla sistemska atrofija s ortostatskom hipotenzijom – rijetko neurološko stanje koje zahvaća autonomni živčani sustav i povezano je s vrlo visokim tlakom u ležećem položaju.
Koji su simptomi?
Simptomi mogu biti blagi i povremeni, ali i ozbiljni:
- Zamagljen vid
- Vrtoglavica ili osjećaj nestabilnosti
- Nesvjestica
- Umor i slabost
- Problemi s koncentracijom
- Mučnina i nelagoda u želucu
Kod naglog pada krvnog tlaka mogu se pojaviti opasne komplikacije poput šoka. Tada se javljaju simptomi: hladna i vlažna koža, zbunjenost (osobito kod starijih osoba), ubrzano i plitko disanje te slab i ubrzan puls. Ovo stanje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Kada potražiti pomoć liječnika?
Ako imate simptome ekstremno niskog tlaka ili znakove šoka, odmah nazovite hitnu pomoć.
U većini slučajeva liječnici nizak krvni tlak smatraju problemom tek ako uzrokuje simptome. Ako često imate niska očitanja, ali se osjećate dobro, možda liječenje neće biti potrebno – dovoljno je redovito praćenje na liječničkim pregledima.
Uzroci niskog krvnog tlaka
Hipotenzija može nastati iz različitih razloga, uključujući:
- Trudnoću – zbog širenja krvnih žila u prvim mjesecima
- Srčane bolesti – srčani udar, zatajenje srca, bolesti zalistaka ili usporen rad srca (bradikardija)
- Hormonalne bolesti – Addisonova bolest, dijabetes, hipoglikemija (nizak šećer u krvi)
- Dehidraciju – zbog povraćanja, proljeva, vrućice, diuretika ili pretjerane tjelesne aktivnosti
- Gubitak krvi – nakon ozljeda ili unutarnjeg krvarenja
- Teške infekcije (sepsa) – mogu uzrokovati opasan pad krvnog tlaka poznat kao septički šok
- Alergijske reakcije (anafilaksija) – nagli pad tlaka uz otežano disanje i osip
- Nedostatak vitamina i minerala – manjak B12, folne kiseline ili željeza može dovesti do anemije i sniženog tlaka
Lijekovi koji mogu sniziti krvni tlak
Neki lijekovi također mogu uzrokovati hipotenziju:
- Lijekovi za povišeni tlak (diuretici, alfa i beta blokatori)
- Lijekovi za Parkinsonovu bolest (npr. pramipeksol, levodopa)
- Triciklički antidepresivi (npr. doksepin, imipramin)
- Lijekovi za erektilnu disfunkciju (sildenafil, tadalafil), osobito u kombinaciji s nitroglicerinom
Tko je u većem riziku?
Hipotenzija se može pojaviti kod bilo koga, ali veći rizik imaju:
- Osobe starije od 65 godina
- Osobe koje uzimaju lijekove za visoki tlak
- Bolesnici s Parkinsonovom bolešću, dijabetesom ili srčanim problemima
- Osobe koje konzumiraju alkohol ili droge
Moguće komplikacije
Ako se nizak krvni tlak ne prepozna i ne liječi, može dovesti do:
- Nesvjestice i padova
- Ozljeda povezanih s vrtoglavicom
- Oštećenja srca i mozga zbog manjka kisika (u težim slučajevima)
10 savjeta kako prirodno povisiti nizak krvni tlak
Ako često osjećate umor, vrtoglavicu ili slabost zbog niskog krvnog tlaka, donosimo praktične savjete kako ga prirodno održavati u zdravim granicama.
1. Pijte dovoljno vode
Dehidracija snižava krvni tlak. Pijte barem 1,5–2 litre vode dnevno, a više ako je vruće ili nakon vježbanja.
2. Jedite manje, ali češće obroke
Veliki obroci mogu izazvati pad tlaka. Birajte manje obroke s proteinima, zdravim masnoćama i niskim udjelom ugljikohidrata.
3. Umjereno povećajte unos soli
Natrij pomaže zadržavanju tekućine i može povisiti tlak. Provjerite sa svojim liječnikom ako imate visok tlak ili srčane probleme.
4. Nosite elastične čarape
One poboljšavaju cirkulaciju u nogama i smanjuju rizik od pada tlaka pri ustajanju.
5. Polako mijenjajte položaj tijela
Izbjegavajte naglo ustajanje. Polako sjednite, pričekajte nekoliko sekundi, pa ustajte.
6. Lagana tjelovježba
Hodanje, plivanje ili lagane vježbe poboljšavaju cirkulaciju i pomažu održavanju krvnog tlaka.
7. Umjerena konzumacija kofeina
Kava ili crni čaj mogu privremeno povisiti tlak, ali ne pretjerujte, osobito ako imate srčane probleme.
8. Zaštitite se od hladnoće
Niske temperature mogu dodatno sniziti tlak. Nosite toplu odjeću i slojevito se oblačite.
9. Praćenje simptoma i dnevnik tlaka
Vodite bilješke o svojim očitanjima tlaka, simptomima i aktivnostima. To pomaže liječniku u praćenju i savjetovanju.
10. Obratite pozornost na prehranu i nutrijente
Manjak željeza, vitamina B12 i folata može uzrokovati nizak tlak. Uključite namirnice bogate ovim nutrijentima ili se posavjetujte o dodatcima prehrani.
(Ordinacija.hr)
