Životna priča žene čiji se plač prije 47 godina čuo u cijelom svijetu kao pravo medicinsko čudo nadahnula je okupljene stručnjake i javnost na 15. Hrvatskom kongresu o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 8. Kongresu Društva hrvatskih kliničkih embriologa
Na 15. Hrvatskom kongresu o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 8. Kongresu Društva hrvatskih kliničkih embriologa u fokusu su bile teme vezane za liječenje neplodnosti s kliničkog i embriološkog aspekta, interpretaciju podataka o uspješnosti IVF postupaka, debljinu, cijepljenje protiv HPV-a, endometriozu i menopauzu.
– Poseban smo naglasak stavili na kvalitetu i sigurnost IVF-a, pravilnu interpretaciju podataka o uspješnosti IVF postupaka te standardizaciju registra podataka u Europi. Vrlo je važno uzeti u obzir sve demografske i medicinske čimbenike prilikom interpretacije podataka uspješnosti IVF postupaka jer u suprotnom dolazi do pogrešnih interpretacija koje mogu dovesti u zabludu brojne parove koji se bore s ovim problemom. Etičan i stručan pristup interpretaciji podataka uspješnosti imperativ je struke, stoga smo na ovogodišnjem kongresu ugostili aktualnog i prethodnog predsjednika Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE) kako bismo podijelili i razmijenili iskustva te postavili europske standarde – istaknula je prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, voditeljica Odjela za medicinski pomognutu oplodnju KBC-a Zagreb i predsjednica Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju.
Nada za milijune ljudi diljem svijeta
Sudjelovanje Louise Brown, prve osobe u svijetu rođene zahvaljujući IVF postupku davne 1978. godine, na Kongresu simbolično pokazuje koliko je daleko medicina napredovala i kako danas zahvaljujući medicinskom napretku imamo barem jedno dijete u svakom školskom razredu koje je začeto putem IVF-a.
– Kao prva osoba rođena zahvaljujući IVF metodi u svijetu, odrasla sam pod svijetlom reflektora. Moje rođenje bila je nada za milijune ljudi diljem svijeta koji nisu mogli imati djecu prirodnim putem. Ja sam danas ambasador u brojnim kampanjama koje dižu svijest javnosti o humanoj reprodukciji i važnosti edukacije ljudi o mogućnostima koje imaju kako bi postali roditelji. Željela bih svima poručiti da nikada ne gube nadu. Najbolji primjer je moja majka koja je prije 47 godina vjerovala u moje rođenje, iako su njene šanse tada bile jedan naprama milijun. Od tada do danas medicina je iznimno napredovala i mnogi parovi su zahvaljujući njoj danas sretni roditelji – izjavila je Louis Brown.
Što nas očekuje u budućnosti?
Prema istraživanjima i predikcijama, istaknuto je na kongresu, u sljedećih deset godina potpomognuta oplodnja bit će sigurnija, kraća i jednostavnija. Očekuje se manje injekcija, više prilagodbe svakoj ženi i više dogovora na daljinu, što je ujedno i manje dolazaka u bolnicu/kliniku i manji stres za svaku ženu.
Odabir embrija postat će manje invazivan: više ćemo se oslanjati na snimke razvoja u inkubatoru i analizu medija u kojem embrij raste. Umjetna inteligencija tu će biti saveznik koji daje dosljednije procjene, ali neće sama donositi odluke, nego uz liječnika i jasne dokaze.
Očuvanje plodnosti (zamrzavanje jajnih stanica ili tkiva jajnika) postat će dostupnije onkološkim pacijenticama i ženama s povišenim rizikom.
Predviđanja za budućnost idu u smjeru sve većeg naglaska na prevenciji, isticanju važnosti zdravog načina života, borbi protiv debljine, smanjenju utjecaja okolišnih čimbenika i eliminaciji HPV-a zahvaljujući dostupnom cjepivu. To je budućnost u kojoj se uspjeh ne mjeri isključivo rođenjem djeteta, nego i zdravljem majke i sigurnošću cijelog procesa, što je i cilj svakog IVF postupka.
Edukacija i podrška ključni su koraci
Danas se računa kako je 15 do 17% parova neplodno, što znači da svaki 6. par u svijetu i u Hrvatskoj ima problema s neplodnošću. Metode potpomognute oplodnje, kao što je in vitro fertilizacija (IVF) rezultirale su rađanjem više od 13 milijuna djece diljem svijeta. U Hrvatskoj djeca rođena medicinski potpomognutom oplodnjom čine 5% ukupno rođene djece, pa tako praktički nema razreda u kojem barem jedno dijete nije rođeno uz pomoć medicine.
Ključni čimbenici na kojem ponajprije treba poraditi u Republici Hrvatskoj, i to zajedničkim djelovanjem države, zdravstvenih djelatnika i udruga pacijenata su, smatraju stručnjaci, osvješćivanje problema neplodnosti, edukacija i promjena javnog mnijenja.
Više od 3000 predavanja
Kongres u Opatiji akreditiran je od strane Europske agencije za kontinuiranu medicinsku edukaciju Europskog udruženja liječnika. Tijekom duge tradicije ovog kongresa koji organizira Hrvatsko društvo za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju Hrvatskog liječničkog zbora održano je više od 3000 predavanja i učinjeno više od 16.000 registracija sudionika zbog čega se ovaj kongres smatra najznačajnijim kongresom iz područja reproduktivne medicine u regiji.
(Ordinacija.hr)
