Igre koje pomažu pri svladavanju gradiva mogu se koristiti za gotovo sve nastavne predmete, posebice jezike, ali i izvannastavni sadržaj, pa tako, igrajući, učenici mogu korisne informacije o zdravlju, financijskoj pismenosti, društvu, međusobnim odnosima…
Gotovo svi isprobali su ih barem jednom, a mnogi su uz njihovu pomoć nešto uistinu i zapamtili. Aplikacije za učenje stranih jezika poput Duo Linga primjer su kako “gamifikacija” – odnosno stjecanje znanja kroz igru – može biti korisna. Gamifikacija učenja preuzima koncepte iz videoigara te nagrađuje korisnika za svaki njegov “korak” bodovima, bedževima, novim razinama i drugim pogodnostima. Takvi elementi igre daju osjećaj uspjeha, a cijeli postupak učenja čine zabavnim.
Nagrade za riješene zadatke
Trend je to koji se sve više koristi za svladavanje gradiva školskih predmeta. Sve više nastavnika i roditelja poseže za takvim oblikom učenja, a djeca, koja vole igru, pozitivno to prihvaćaju. Umjesto pasivnog slušanja, aktivno sudjeluju u rješavanju zadataka, istraživanju i donošenju odluka, a ovakav proces povećava njihovu pozornost i koncentraciju, budući da stalno moraju biti uključena u nastavu.
Oni koji preporučuju ovaj oblik učenja kao pozitivan primjer navode i činjenice da igre često zahtijevaju logiku, strategiju i snalažljivost, što pomaže u razvoju tih vještina. Neke igre omogućuju korisnicima da rješavajući zadatke pobjeđuju i fiktivne “bossove”, što jača njihov osjećaj zadovoljstva i postignuća. Igre koje pomažu pri svladavanju gradiva mogu se koristiti za gotovo sve nastavne predmete, posebice jezike, ali i izvannastavni sadržaj, pa tako, igrajući, učenici mogu usvojiti korisne informacije o zdravlju, financijskoj pismenosti, društvu, međusobnim odnosima…
Primjeri gamificiranog učenja tako uključuju već navedenu aplikaciju Duo Lingo, a tu je i Kahoot, igra s pomoću koje se mogu održavati kvizovi u stvarnom vremenu što je korisno za zabavno ponavljanje gradiva. Popularna je i aplikacija ClassDojo, koja za postignuća nagrađuje novim razinama, a za učenje matematike može se koristiti primjerice aplikacija Matific, koja težinu zadataka prilagođava učeniku.
Osim onih koji se koriste u nastavi, i videoigre koje djeca vole igrati u slobodno vrijeme također mogu biti poučne. Velika tvrtka Nintendo također je na umu imala edukaciju kada je prije nekoliko godina proizvela Nintendo Labo za svoju igraću konzolu Switch.
I jedna od najpopularnijih igara 21. stoljeća, Minecraft, može djeci pomoći pri vježbanju kognitivnih sposobnosti. Slažući posve novi svijet u ogromnom tzv. “sandbox” sustavu, djeca mogu izraziti svoju kreativnost, naučiti snalaziti se u trodimenzionalnom prostoru, a važno je naglasiti da Minecraft ima i opciju kreiranu isključivo za učenje. Ta posebna edicija pretvara popularnu igru u platformu za interaktivno i kreativno učenje u raznim predmetima poput matematike, znanosti, povijesti i umjetnosti.
A kako pomaže djeci? Poboljšava angažman, kreativnost i rješavanje problema, omogućujući tako učenicima primjenu koncepata u praktičnom, virtualnom okruženju. Osim toga, neki korisnici vole koristiti standardni Minecraft za glazbu u pozadini ili kao alat za razvoj vještina poput prostornog pamćenja. Osim što je mogu igrati sama, djeca je mogu koristiti zajedno s roditeljima, pa i nastavnicima.
ChatGPT – nije samo za rješavanje zadaće
Tehnologija, u određenim okolnostima, može biti korisna za učenje, no potrebno ju je koristiti pametno i odgovorno, a vrijeme ispred ekrana trebalo bi kontrolirati i ograničavati. Osim igara, za učenje je sve popularnije i korištenje umjetne inteligencije (AI). Učenici nerijetko znaju posegnuti za raznim AI alatima kako bi napisali domaću zadaću ili lektiru, no umjesto da bude isključivo alat koji će posao obaviti umjesto njih, ChatGPT i ostali oblici umjetne inteligencije mogu biti koristan dodatak učenju.
Umjetna inteligencija može preporučiti kako sadržaj i tempo učenja prilagoditi potrebama djeteta, a daje i korisne informacije oko pojmova koji možda nisu jasni. Alati poput ChatGPT-ja mogu generirati zadatke, testove ili kvizove, odmah dati povratnu informaciju, ali i sumirati kompleksno gradivo u jednostavne i lako shvatljive rečenice. Postoje, naravno, nedostaci, zbog čega online alati nikako ne smjeli biti zamjena za nastavnike, nego isključivo potpora u učenju.
(Hana Ivković Šimičić)
