Postoji li doista zdraviji alkohol? Znanstvenici razbijaju mitove o tekili, vinu, pivu i drugim pićima te objašnjavaju zašto nijedno alkoholno piće nije bezopasno – bez obzira na reputaciju “čistog” ili “low-calorie” izbora.
Dugo su postojala nepisana “pravila” o alkoholu: viski čini ljude agresivnima, vino ih rastužuje, a tekila je “vrag u boci”. No posljednjih godina tekila je doživjela reputacijsku promjenu – od pića za nepromišljene provode do “najčišće” opcije u baru: s malo kalorija, bez aditiva i gotovo bez mamurluka. Međutim, postoji li doista zdraviji alkohol?
Prema Davidu Jerniganu, zamjeniku dekana za javno zdravstvo na Sveučilištu Boston, odgovor je – ne.
Kad prodajete proizvod koji nanosi štetu ljudima, učinit ćete sve da mu date ‘svetiji’ imidž.” Ljudi često precjenjuju koliko su njihove navike pijenja zapravo “zdrave”.
Mit 1: Tekila najbrže opija
Iako destilirana pića mogu brže izazvati opijenost nego pivo ili vino, to ovisi o količini i brzini konzumacije. Kemijski gledano, tekila nije ništa “jača” od ostalih pića – standardna porcija svakog alkohola sadrži približno jednaku količinu etanola, tvari koja uzrokuje opijenost. Na razinu alkohola u krvi više utječu tjelesna težina, genetika, spol, lijekovi i prehrana nego sama vrsta pića.
Mit 2: Tekila ne izaziva mamurluk
Tamna pića poput viskija i burbona sadrže više kongenera – nusproizvoda fermentacije koji mogu pojačati simptome mamurluka – ali nijedan alkohol ne sprječava glavobolju. Alkohol remeti san, dehidrira tijelo i opterećuje jetru. Glavni krivac za mamurluk je acetaldehid, toksični produkt razgradnje alkohola koji izaziva upalu, oksidativni stres i umor. Dakle, manje šećera ne znači i manje posljedica.
Mit 3: Tekila i vino imaju zdravstvene koristi
Tekila je stekla “wellness” imidž jer potječe od plave agave, biljke čiji prirodni šećeri – agavini – mogu imati koristi za crijevnu mikrofloru. Međutim, ti spojevi ne preživljavaju proces fermentacije i destilacije; pretvaraju se u etanol. Slično, vino je steklo reputaciju zdravog zbog antioksidansa poput resveratrola, no količine potrebne za učinak na srce bile bi jednako kao da popijete stotine čaša. Kako kaže dr. Brooke Scheller:
Alkohol je toksin – šteta nadmašuje sve moguće koristi.
Mit 4: Vodka i gin su “najčišći” izbor
Vodka, gin i tekila često se reklamiraju kao “čista” pića jer su destilirana ili izrađena od prirodnih sastojaka. No pojam “clean” nije službeno definiran, pa nema stvarno značenje. Iako mogu imati manje aditiva, etanol – neovisno o obliku – i dalje šteti jetri, mozgu i krvožilnom sustavu.
Mit 5: Pivo je manje štetno od žestokih pića
Pivo i vino često se doživljavaju “sigurnijima” jer se piju sporije, no razlika je uglavnom u brzini apsorpcije. Imaju više vode, pa se alkohol sporije upija, dok gazirana pića mogu čak ubrzati apsorpciju jer opuštaju mišićni ventil između želuca i crijeva.
Istraživanje: Alkohol najveći problem ovisnosti na radnom mjestu
Dakle – postoji li “zdraviji” alkohol?
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ne postoji. Izvješće iz 2024. pokazuje da čak i umjerena konzumacija (manje od sedam pića tjedno) povećava rizik od bolesti i prerane smrti. Vrsta alkohola – bilo pivo, vino ili tekila – ne čini značajnu razliku. Drugim riječima, najzdraviji izbor uvijek je – ne piti.
A. H.
