Saznajte kako živci i sunčevo zračenje uzrokuju svrbež podlaktice i kako ublažiti neugodne simptome.
Brahioradijalni pruritus je stanje živaca koje uzrokuje svrbež, peckanje ili trnce na vanjskoj strani podlaktice. Važno je naglasiti da se ne radi o osipu niti o zaraznom stanju.
Naziv “brahioradijalni” dolazi od mišića brahioradialis, smještenog u donjem dijelu ruke, koji omogućuje savijanje u laktu, dok “pruritus” znači svrbež. Stanje najčešće zahvaća obje ruke, iako se može pojaviti i samo na jednoj.
Brahioradijalni pruritus nastaje zbog iritacije cervikalnih živaca u vratu. U vratnom dijelu kralježnice imamo osam parova kralježničnih živaca, označenih od C1 do C8, koji prenose osjet u vrat, ramena, ruke i šake. Iritacija živaca između C5 i C8 često uzrokuje simptome brahioradijalnog pruritusa.
Koji su simptomi?
Glavni simptom je svrbež na vanjskoj strani podlaktice. Iako ne uključuje osip, pretjerano češanje može izazvati tragove, ožiljke ili promjenu boje kože. Svrbež se ponekad proširuje i na:
- Gornje ruke
- Ramena
- Vrat
Uz svrbež, neki ljudi osjećaju i:
- Bol
- Peckanje
- Trnce
U oko 75% slučajeva simptomi zahvaćaju obje ruke, ali mogu se javiti i samo na jednoj.
Što uzrokuje brahioradijalni pruritus?
Stručnjaci smatraju da kombinacija cervikalne radikulopatije (stisnutog živca u vratu) i izloženosti UV zračenju najčešće uzrokuje ovo stanje.
Cervikalna radikulopatija
Stisnuti živac u vratu može izazvati abnormalne osjete (parestezije) u gornjem dijelu tijela, uključujući ruke. Osjećaji uključuju trnce, utrnulost, bol i svrbež. Problemi koji mogu dovesti do stisnutog živca su:
- Hernija diska
- Osteoartritis
- Degenerativna bolest diska
- Foraminalna stenoza
Mnogi pacijenti nisu svjesni stisnutog živca jer ne osjećaju bol, ali snimke vrata često otkrivaju problem.
Izloženost ultraljubičastom zračenju
Iako nije potpuno jasno zašto, UV zračenje smatra se čimbenikom koji pogoršava simptome. Dokazi za to uključuju:
- Pojačavanje simptoma nakon sunčanja
- Veća učestalost u ljetnim mjesecima
- Olakšanje simptoma tijekom zime ili uz zaštitu od sunca
Tko je u najvećem riziku?
Faktori rizika za razvoj brahioradijalnog pruritusa uključuju:
- Spol – Žene su tri puta češće pogođene. Razlog može biti veća učestalost problema s vratnom kralježnicom kod žena.
- Dob – Prosječna dob dijagnoze je 59 godina, ali stanje može zahvatiti i mlađe ili starije osobe.
- Tip kože – Češće pogađa osobe svijetle puti.
- Način života – Osobe koje puno borave na otvorenom, poput biciklista, planinara i onih koji idu na plažu, imaju veći rizik, posebno ako imaju povijest opeklina od sunca.
Kako se dijagnosticira?
Liječnik će razgovarati o simptomima, medicinskoj povijesti i načinu života. Fizičkim pregledom isključuje se osip koji bi mogao izazvati svrbež.
Najčešće se koristi test s ledenim pakiranjem – led se stavlja na zahvaćeno područje. Ako simptomi nestanu dok je led na koži, a zatim se vrate kada se led ukloni, to je pokazatelj brahioradijalnog pruritusa.
U rijetkim slučajevima, liječnik može preporučiti MRI ili rendgenske snimke vrata i kralježnice.
Kako se liječi?
Mogućnosti uključuju:
- Izbjegavanje UV zračenja
- Oralni lijekovi
- Topički (lokalni) lijekovi
- Primjena leda za privremeno olakšanje
U vrlo rijetkim slučajevima, kirurgija može biti opcija za korekciju problema s vratnom kralježnicom.
Izbjegavanje UV zračenja
- Smanjite vrijeme provedeno na suncu
- Redovito koristite kremu za sunčanje i nadograđujte je po potrebi
- Nosite zaštitnu odjeću
- Izbjegavajte solarije
Za mnoge pacijente simptomi nestaju u nekoliko tjedana ili mjeseci, uz lijekove i smanjenje izloženosti suncu.
Za neke, svrbež i peckanje dolaze i prolaze kroz život, ali se često mogu uspješno kontrolirati. Valja spomenuti i kako se simptomi kod brojnih pacijenata poboljšavaju tijekom zime.
Pretjerano češanje može uzrokovati komplikacije na koži, poput:
- Ogrebotina i rana
- Tvrde kvržice (prurigo noduli)
- Zadebljalu kožu (lichenifikacija)
- Promjene pigmentacije
- Ekcem
Može li se prevenirati?
Potpuno sprječavanje brahioradijalnog pruritusa nije moguće, ali rizik se može smanjiti zaštitom kože od sunca i UV zračenja:
- Nosite zaštitnu odjeću
- Koristite kremu za sunčanje sa SPF najmanje 30
(Ordinacija.hr)
