U svijetu podataka i predikcija, možda ćemo 2050. znati gotovo sve o vlastitom zdravlju – kada će nas boljeti srce, gdje će nam puknuti žila, koliko ćemo dugo živjeti. No pitanje je: hoćemo li znati kako živjeti bolje?
Dok već ozbiljno koračamo u eri u kojoj algoritmi predviđaju bolesti, a umjetna inteligencija analizira naše gene prije nego što uopće osjetimo prve simptome, jedno pitanje postaje važnije od svih: hoćemo li za ne tako dugih 25 godina, točnije 2050. živjeti bolje – ili samo duže? U svijetu podataka i predikcija, možda ćemo 2050. znati gotovo sve o vlastitom zdravlju – kada će nas boljeti srce, gdje će nam puknuti žila, koliko ćemo dugo živjeti. No pitanje je: hoćemo li znati kako živjeti bolje?
Koliko god tehnologija napredovala, ljudsko tijelo i društvo u kojem živi nose svoje ograničenje. Upravo zato Hrvatska bi 2050. godine mogla bi biti zemlja starijih, pretilih i bolesnih ljudi – s više kroničnih bolesti i manje medicinskog osoblja. Već danas, svaka treća osoba starija od 40 godina ima povišeni tlak ili šećer u krvi, a kronične nezarazne bolesti postaju svakodnevica. Bit ćemo dugovječniji, ali pitanje je – hoćemo li biti zdraviji? Upravo to je polazišna točka velike konferencije ZDRAVLJE 2050, koju 27. studenoga u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn, Radnička cesta 21, organiziraju Večernji list i Ordinacija.hr uz generalnog partnera Specijalnu bolnicu Radiochirurgia Zagreb, glavnih partnera Klinike Svjetlost i Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju Akromion, te partnera projekta Triglav osiguranje.
Iako će Hrvati 2050. živjeti dulje – ponegdje i do 85 godina – stručnjaci upozoravaju da bi kvaliteta tog života mogla biti narušena. Današnji podaci govore da dvije trećine osoba starijih od 40 godina ima neki rizični faktor za kronične nezarazne bolesti. Pretilost raste među djecom i odraslima, a Hrvatska bi već do 2035. mogla biti jedna od „najdebljih“ nacija Europe. Starenje stanovništva bit će još jedan ispit naše zrelosti. Hrvatska već sada pripada najstarijim nacijama Europe. Do 2050. godine gotovo svaka četvrta osoba bit će starija od 65 godina što stvara golem pritisak na sustav koji već danas osjeća manjak liječnika i medicinskih sestara. Sve to dočekat će nas u eri personalizirane medicine, bioloških lijekova, imunoterapija i genetskih terapija. I sve to dočekat će današnju djecu, onu koja danas prije nauče skrolati nego čitati, koji razgovor sve češće zamjenjuju ekranom, a koji će 2050. godine biti naše radno aktivno stanovništvo. Stoga već sada moramo biti svjesni da prevencija više neće značiti samo fizičku aktivnost i pravilnu prehranu, nego i emocionalnu pismenost – sposobnost slušanja, suosjećanja i povezanosti. Jer složit će se svi stručnjaci umjetna inteligencija može analizirati emocije, ali ih ne može razumjeti. To ostaje naš posao.
Snaga znanja i iskustva na jednom mjestu
Zato će velika konferencija Zdravlje 2050. ponuditi spoj znanja i iskustva brojnih stručnjaka kako kroz panel, tako i kroz stručna specijalizirana izlaganja. Konferenciju otvara ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Prvi panel „Živimo duže, ali hoćemo li živjeti bolje?“ okuplja ključne aktere zdravstvenog sustava stručnjake Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske ljekarničke komore, klinike za Psihijatriju Sv. Ivan, stručnjake obiteljske medicine koji će ponuditi odgovore o izazovima primarne zdravstvene zaštite i kroničnim bolestima koje već sada oblikuju našu budućnost.
Posebnu vrijednost konferencije donose stručna izlaganja doktora Nikice Gabrića, doktora Josipa Paladina i doktora Dragana Schwarza, čije će vizije razvoja oftalmologije, neurokirurgije i hitne medicine dati jasan uvid u to kako će izgledati bolnice, ali i medicina budućnosti.Svoja će stručna znanja svim sudionicima i to u području budućnosti kirurgije zglobova ponuditi specijalisti ortopedije prof. dr. sc. Nikola Čičak i doktor Denis Tršek, oslanjajući se na konkretne primjere transformacije ortopedije. Sve posjetitelje na samoj konferenciji očekuje i Key study Tomislava Meštrovića, direktora Sektora zdravstvenih osiguranja Triglav osiguranja koji će prikazati konkretne primjere transformacije ortopedije i zdravstvenog financiranja.
Mentalno zdravlje – nova granica javnog zdravstva
U drugom panelu, koji će uslijediti nakon svih stručnih izlaganja fokus se okreće najvećem tihom izazovu našeg vremena: mentalnom zdravlju. Uz doc. dr. sc. Stipu Drmića i nutricionisticu Ivanu Barišić, raspravljat će se o životu u uvjetima stalnog stresa, klimatske anksioznosti, digitalnog pritiska i društvene usamljenosti.
Magazin Zdravlje 2050. – partner koji daje kontekst i dubinu
Konferenciju prati i posebno izdanje magazina Zdravlje 2050, koji služi kao stručni temelj događaja. Kroz analitičke tekstove, razgovore s liječnicima, prikaze tehnologija i komentare vodećih znanstvenika, magazin publici pruža širi kontekst: što se u medicini zbiva danas, kamo idemo i što moramo promijeniti da bismo do 2050. živjeli kvalitetnije. Magazin će na kioscima biti dostupan od 26.studenog.
Upravo zato cijelo projekt „Zdravlje 2050“ nije samo konferencija – to je pokušaj da se u jednom danu sagledaju desetljeća koja dolaze, da se realnost koja nas čeka suoči s rješenjima koja već imamo, i da se otvori prostor za odgovornost svakog od nas. Tehnologija će nas voditi, ali neće misliti umjesto nas. Budućnost zdravlja, poručuju organizatori, ne počinje 2050. – ona počinje danas, svakom odlukom koju donesemo. ( Ordinacija.hr )
