Večernji list i Ordinacija.hr predstavljaju magazin ‘Zdravlje 2050.’, u kojem više od 50 stručnjaka predviđa kako će umjetna inteligencija, genetika i inovativne tehnologije oblikovati medicinu, farmaciju i zdravlje ljudi do 2050. godine.
Večernji list i Ordinacija.hr uoči konferencije koja će se održati sutra u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn, Radnička cesta 21, izdao je veliki magazin “Zdravlje 2050.”. S ciljem da u vremenu brzih promjena i dobu kada se umjetna inteligencija upliće u gotovo sva područja pa tako i medicinu, sagledamo što nas očekuje za samo 25 godina.
U suradnji s više od 50 stručnih suradnika, među kojima su Ana Puljak, dr.med.,spec.javnog zdravstva, Voditeljica Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, dr. sc. Ivan Škegro, dr. med. iz Klinike za očne bolesti KBC Zagreb s Katedre za oftalmologiju i optometriju MEF Zagreb, Morana Krevatin, dr. med., specijalist psihijatar, subspecijalist psihoterapije i socijalne, grupni analitičar Klinike za psihijatriju “Sveti Ivan” Zagreb, Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu, ali stručnjacima iz inozemstva kao što su brazilski liječnik, specijalist oralne i maksilofacijalne kirurgije dr. dent. med. Eduardo Yoiti Isomura, švedski psiholog Karl-Olov Fagerström te Anastasija Georgievska, osnivačica i izvršna direktorica estonske tvrtke Haut, nastojali smo “predvidjeti” što nas 2050. očekuje u gotovo svim područjima znanosti i medicine.
Dr. Petra Podobnik, specijalistica ginekologije i porodništva, subspecijalistica humane reprodukcije iz Specijalne bolnice Podobnik, tako nam je objasnila kako će u budućnosti genetski profil omogućiti personalizirani pristup trudnoći – od optimizacije prehrane, ciljane prevencije te prilagodbe prenatalne skrbi. Aleksandar Blivajs, specijalist kardiologije Kliničke bolnice Dubrava, osvrnuo se, među ostalim, na razvoj bioresorptivnih stentova građenih od posebnog polimernog koji će se razgrađivati i tako pospješiti prirodnu gibljivost krvnih žila. Kako će izgledati budućnost farmacije, kako na nju već sada utječe umjetna inteligencija te hoće li farmaceuti u budućnosti raditi na daljinu, putem video ili audio poziva, objasnila nam je pak Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
Na logopediju budućnosti, u kojoj će sustavi za analizu govora moći automatski prepoznati rane znakove jezičnih i govornih poremećaja, čak i kod vrlo male djece ili neuroloških pacijenata osvrnula se Jasenka Broz Frajtag, prof. log., univ. mag. sanit. publ. Na koji je način integracijom digitalnih platformi i samostalnih dijagnostičkih rješenja već sada moguće unaprijediti praćenje zdravlja učenika, olakšati ranu detekciju zdravstvenih problema te poboljšati komunikaciju s roditeljima, opisala je doc. prim. dr.sc. Ivana Pavić Šimetin, dr.med., spec. školske medicine, voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
Da bi genetičko uređivanje moglo postati realnost za određene, strogo kontrolirane slučajeve, dok će matične stanice i biokompatibilni materijali pomoći u regeneraciji kože i smanjenju ožiljaka, predviđa pak doc. dr. sc. Ivana Prkačin, specijalist za dermatologiju i venerologiju, dermatološku onkologiju i medicinsku kozmetologiju. Kako će izgledati obrazovanje budućih liječnika te koje bi ključne promjene u njihovom obrazovanju bile nužne kako bi odgovorili na izazove modernih znanstvenih potreba stanovništva, pitanja su na koja je, među ostalima, odgovorio Danko Relić, izvršni direktor Agencije za akreditaciju javnozdravstvenog obrazovanja (APHEA).
Svojim stručnim analizama u magazinu su sudjelovali i prof.dr.sc. Dragan Schwarz, dr.med., FACS, ravnatelj specijalne bolnice, specijalist kirurgije, subspecijalist digestivne i onkološke kirurgije, Radiochirurgia Zagreb, prof. dr. sc. Nikica Gabrić, ravnatelj Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost, stručnjaci iz Specijalne bolnice Arithera, doc. dr. sc. Cecilija Rotim iz Poliklinike Rotim, stručnjaci iz Poliklinike Medikol, prof. dr. sc. Nikola Čičak, ravnatelj Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju Akromion i brojni drugi.
Živjet ćemo duže, no hoćemo li živjeti bolje? Hoćemo li smanjiti pojave kroničnih bolesti jednostavnim mijenjanjem navika kao što su konzumacija alkohola i pušenje? Hoće li naše oko biti više od organa koji prenosi signale svjetlosti do mozga? Hoće li u budućnosti roboti biti ti koji će rađati djecu i pridonositi natalitetu? Hoće li nam u ljekarnama roboti izdavati lijekove i očekuje li nas telefarmacija? Hoće li se laboratorijski testovi bazirati na “mikroarray” čipovima koji bi iz kapljice krvi mogli detektirati važne biokemijske parametre te tako skratiti vrijeme postavljanja dijagnoze? Samo su ovo neka od pitanja na koja odgovore možete pronaći u magazinu “Zdravlje 2050.” koji već sada možete pronaći na kioscima.
(Ordinacija.hr)
