Velika konferencija “Zdravlje 2050.”, koja je danas, u organizaciji Večernjeg lista i Ordinacije.hr, održana u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn, uz generalnog partnera Specijalnu bolnicu Radiochirurgia Zagreb, glavnih partnera Klinike Svjetlost i Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju Akromion, te partnera projekta Triglav osiguranje, okupila je brojne eminentne stručnjake i predstavnike zdravstvenog sustava.
Kakvo nasljeđe kad je riječ o zdravstvu ostavljamo budućnosti, hoće li nam umjetna inteligencija i biomedicina donijeti zdraviji život te koji nas izazovi čekaju u uvjetima starenja i manjka zdravstvenog kadra – ključne su teme oko kojih su Večernji list i Ordinacija.hr okupili eminentne stručnjake i predstavnike zdravstvenog sustava na svojoj velikoj zdravstvenoj konferenciji “Zdravlje 2050.”.
Neka su od ključnih imena zdravstvenog sustava dala svoje viđenje – kako ćemo se liječiti i brinuti o zdravlju u idućim desetljećima te kako oblikovati održiv i human zdravstveni sustav. Jer, kako je u uvodu rekao glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, mediji imaju odgovornost propitivati, a velika je odgovornost na nama za nasljeđe, ono što ostavljamo novim generacijama iza nas.
– Potpuno se slažem s važnošću nasljeđa, to je osnovni zadatak ove administracije – kazala je ministrica zdravstva Irena Hrstić u svome pozdravnom govoru, podsjetivši na dobre poteze kao e-recept i mogućnost njihove međunarodne razmjene u EU, što je uvedeno lani.
– Robotizacija i umjetna inteligencija nešto su što moramo dalje razvijati i ostaviti u nasljeđe budućim generacijama, a tek kad sve dobro implementiramo i nastavimo nadograđivati, bit će svrsishodno pacijentima. Pritom je važan dijalog. U kontekstu sve veće incidencije teškoća u mentalnom zdravlju naših mladih, Ministarstvo obrazovanja priprema pravilnik kojim će se ograničiti uporaba mobitela u školama. To pokazuje dijalog između dvaju ministarstava. Zato se veselim naslovu konferencije: “Kakvo zdravlje očekujemo 2050. godine”. Zahvaljujem vama kao mediju što tu važnu temu potencirate i na neki način zdravstveno opismenjujete populaciju jer prevencija, brza dijagnostika i sve što vraća povjerenje između pacijenta i liječnika od velike su važnosti. Vraćanje povjerenja u zdravstvene radnike jedan je od zadataka mog mandata, a ovakav razgovor o budućnosti može donijeti samo dobre zaključke. Ono što očekujemo jest kvalitetno zdravlje, dodane godine zdravog života našem životu, da se ne razbolijevamo već s 40 godina, nego možda tek nakon 65. i da postavljanje dijagnoze u mladoj dobi pomaknemo na stariju dob i tada, ako se pojave, liječimo bolesti – poručila je ministrica Irena Hrstić.
(Romana Kovačević Barišić)
