Sve popularnija nordijska prehrana, koju stručnjaci nazivaju “mediteranskom dijetom sjevera”, donosi snažne antiupalne i antioksidativne učinke, bolji san, dugovječnost i održiviji odnos prema prirodi.
Kad govorimo o svjetski poznatim zdravim načinima prehrane, najčešće se prvo spominje mediteranska prehrana. No posljednjih godina znanstvenici i nutricionisti ističu još jednog ozbiljnog kandidata – nordijsku prehranu, inspiriranu tradicijskim jelovnicima Danske, Švedske, Norveške, Finske i Islanda.
Nova zvijezda među zdravim dijetama
Ovaj je koncept formalno oblikovan 2004. godine, kada je skupina nutricionista, kuhara i znanstvenika kreirala „New Nordic Diet“, prehranu temeljenu na lokalnim, sezonskim i minimalno prerađenim namirnicama. Od tada interes za nordijsku prehranu samo raste, a najnovija istraživanja pokazuju da su njezine prednosti impresivne.
Nutricionistica Dawn Jackson Blatner slikovito je to opisala riječima:
To je zapravo mediteranska prehrana njezina hladnijeg klimatskog rođaka.
Drugim riječima, sve što volimo kod mediteranske prehrane (biljna hrana, riba, zdrave masnoće, cjelovite žitarice), prisutno je i u nordijskoj, samo prilagođeno uvjetima sjevera.
Mediteranska prehrana je zlatni standard za zdravlje i dugovječnost
Što nordijsku prehranu čini posebnom?
Nordijska prehrana počiva na nekoliko ključnih skupina namirnica:
- Bobičasto voće (borovnice, maline, brusnice, lingonberries)
- Jabuke i kruške
- Korjenasto povrće (mrkva, cikla, repa, pastrnjak, krumpir)
- Povrće iz porodice kupusnjača (kupus, kelj, cvjetača)
- Integralne žitarice (raž, ječam, zob)
- Masna riba (losos, skuša, sardina, haringa)
- Mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke
- Ulje uljane repice, popularno u nordijskim zemljama zbog povoljnog sastava masnih kiselina
Naglasak je na namirnicama iz prirode, dostupnim tijekom cijele godine. Također, prehrana dopušta umjerenu konzumaciju jaja i nemasnog mesa, dok su šećeri i visokoprerađeni proizvodi ograničeni ali ne i strogo zabranjeni, što ovu vrstu prehrane čini fleksibilnom i dugoročno održivom.
Sve dobre prehrane temelje se na stvarnoj hrani, uglavnom biljnoj. Nordijska je dijeta samo inačica tog istog koncepta, a njezine dobrobiti očituju se u vitalnosti i dugovječnosti, ističe liječnik David L. Katz.
Znanost potvrđuje: nordijska prehrana produljuje život
Najnovija analiza objavljena 2025. u European Journal of Nutrition obuhvatila je čak 47 studija o zdravlju ljudi koji se pridržavaju nordijske prehrane. Rezultati su pokazali:
- 22 % niži rizik od prerane smrti
- 16 % manji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima
- 14 % manji rizik od smrti od raka
Riječ je o rezultatima koji nordijsku prehranu smještaju uz bok najzdravijim prehrambenim režimima na svijetu.
No dobrobiti su još šire:
Smanjen rizik od srčanog udara
Dansko istraživanje koje je pratilo odrasle osobe tijekom 13,5 godina pokazalo je da osobe koje se najdosljednije drže nordijskog načina prehrane imaju značajno niži rizik od infarkta.
Manji rizik od dijabetesa i bolesti jetre
Studija iz 2024. otkrila je da nordijska prehrana smanjuje rizik od masne bolesti jetre za impresivnih 58 %.
Istraživanje iz 2025. u časopisu Frontiers in Endocrinology utvrdilo je gotovo identičan rezultat – 58 % manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Bolja kvaliteta sna i fizička forma
Studije također pokazuju da nordijska prehrana poboljšava san, i to mjerljivo. Starije žene koje su se držale ovog načina prehrane pokazale su bolje rezultate u testovima fizičke spremnosti – od hodanja do snage ruku.
Mogući učinak na mršavljenje
Iako nije stvorena kao dijeta za gubitak kilograma, nekoliko analiza potvrđuje da ljudi koji usvoje nordijski stil prehrane često spontano smršave zahvaljujući povećanom unosu vlakana, boljoj hormonalnoj ravnoteži i stabilizaciji šećera u krvi.
Zašto nordijska prehrana djeluje?
Ovaj se prehrambeni obrazac oslanja na tri ključna „stupa“:
- Snažna antiupalna svojstva
Bobičasto voće i povrće bogato je antioksidansima koji smanjuju upalne procese u tijelu — ključne okidače kroničnih bolesti.
- Visok sadržaj vlakana
Vlakna podržavaju dobru probavu, osjećaj sitosti i zdrav mikrobiom. Mahunarke, korjenasto povrće i integralne žitarice čine osnovu obroka i značajno poboljšavaju regulaciju glukoze.
- Omega-3 masne kiseline iz ribe
Losos, skuša i haringa sadrže masne kiseline koje štite srce, smanjuju trigliceride, poboljšavaju rad mozga i imaju snažan protuupalni učinak.
Katz objašnjava da nordijska prehrana ima i pozitivan utjecaj na hormone:
Ona pomaže uravnotežiti razine inzulina, hormona stresa te hormona koji reguliraju apetit, poput grelina i leptina.
Upravo ta kombinacija – stabilniji šećer u krvi, manje upala i uravnoteženi hormoni – daje odlične dugoročne rezultate.
Održivija prehrana za budućnost
Uz sve zdravstvene benefite, nordijska je prehrana pohvaljena i zbog niskog ekološkog otiska. Fokus na lokalno uzgojenim namirnicama i sezonalnosti smanjuje emisije stakleničkih plinova i potiče održivu proizvodnju hrane.
Mnoge njezine osnovne namirnice, poput raži, ječma, cikle ili ulja uljane repice, vrlo su povoljne, što je čini dostupnom širokom krugu ljudi. Kod skupljih namirnica, poput ribe, nutricionisti poručuju da se bez problema može koristiti smrznuta ili konzervirana riba – nutritivno je gotovo jednako vrijedna, a financijski pristupačnija.
Može li se nordijska prehrana prilagoditi hrvatskoj kuhinji?
Da, i to vrlo lako.
Ako u trgovini nema nordijskog raženog kruha, tu su hrvatske ražene varijante ili raženi krekeri. Umjesto lingonberries možete koristiti borovnice, a umjesto specifičnih nordijskih sireva skyr i kefir dostupni su u većini trgovina.
Bit nordijske prehrane nije u egzotičnim sastojcima, nego u filozofiji: lokalno, sezonsko, jednostavno i nutritivno bogato.
Katz to sažima ovako:
Ima mnogo prostora za fleksibilnost… a najveća korist dobre prehrane jest više godina u životu i više života u godinama.
A. H.
