Viseći kožni madeži, poznati i kao fibromi, česta su i bezopasna pojava, no mnogima predstavljaju estetski problem. Krioterapija, metoda uklanjanja tekućim dušikom, nudi brzo i učinkovito rješenje s minimalnim tragovima.
Gotovo polovica odraslih osoba tijekom života primijeti barem jedan viseći kožni madež. Riječ je o malim, mekanim i benignim izraslinama boje kože koje se najčešće pojavljuju na mjestima gdje se koža trlja o kožu ili odjeću, poput vrata, pazuha, prepona ili ispod grudi. Iako su potpuno bezopasni i ne predstavljaju zdravstveni rizik, mnogima smetaju iz estetskih razloga ili zato što se neprestano iritiraju i zapinju o nakit i odjeću. Zbog toga se velik broj ljudi odlučuje na njihovo uklanjanje, a jedna od najpopularnijih, najbržih i najučinkovitijih metoda za to je krioterapija, odnosno postupak smrzavanja tekućim dušikom.
Bez ožiljaka
Krioterapija je minimalno invazivan dermatološki postupak koji koristi ekstremnu hladnoću kako bi se ciljano uništilo neželjeno tkivo. Tretman se izvodi pomoću tekućeg dušika, čija je temperatura nevjerojatnih -196°C. Kada se tekući dušik nanese na viseći madež, on trenutačno zamrzava vodu unutar stanica, što uzrokuje stvaranje kristala leda koji razaraju staničnu membranu i dovode do odumiranja tkiva. Ova metoda nije rezervirana samo za madeže; izuzetno je učinkovita i za uklanjanje drugih kožnih promjena poput virusnih bradavica, moluski te aktiničkih i seboroičnih keratoza, koje predstavljaju predkancerozne lezije. Glavne prednosti krioterapije su brzina, pristupačnost i činjenica da postupak u pravilu ne ostavlja ožiljke, za razliku od nekih kirurških metoda.
Nakon što dermatolog pregleda promjenu kako bi potvrdio da se doista radi o benignom fibromu, područje se očisti i dezinficira. Zatim se tekući dušik precizno nanosi izravno na izraslinu.
Sam postupak uklanjanja iznimno je jednostavan i brz te se obavlja u dermatološkoj ambulanti. Nakon što dermatolog pregleda promjenu kako bi potvrdio da se doista radi o benignom fibromu, područje se očisti i dezinficira. Zatim se tekući dušik precizno nanosi izravno na izraslinu. To se može učiniti pomoću posebnog aplikatora s pamučnim vrhom, kriospreja ili sonde, ovisno o veličini i lokaciji fibroma. Sam proces zamrzavanja traje svega nekoliko sekundi do najviše pola minute. Pacijent pritom može osjetiti kratkotrajno peckanje ili žarenje, slično ubodu komarca, no osjećaj nelagode brzo prolazi. Za ovaj postupak uglavnom nije potrebna lokalna anestezija, što ga čini idealnim za osobe koje žele izbjeći igle i injekcije.
Cijeli proces cijeljenja traje od tri do šest tjedana, nakon čega krasta sama otpadne, a ispod nje ostaje obnovljena, zdrava koža bez ikakve izrasline.
Nakon tretmana, zamrznuto područje prvo pobijeli, a zatim kroz nekoliko minuta poprima crvenkastu boju. Moguća je i pojava blagog otoka. U roku od nekoliko sati ili dana, na tretiranom mjestu može se stvoriti mali mjehurić ispunjen bistrom ili sukrvavom tekućinom, što je potpuno normalna reakcija kože na smrzavanje. Mjehurić se nikako ne smije bušiti, jer on štiti kožu koja ispod njega zacjeljuje. Tijekom sljedećih dana mjehurić se postupno suši i pretvara u krastu. Cijeli proces cijeljenja traje od tri do šest tjedana, nakon čega krasta sama otpadne, a ispod nje ostaje obnovljena, zdrava koža bez ikakve izrasline.
Njega nakon tretmana i moguće nuspojave
Pravilna njega nakon krioterapije ključna je za optimalne rezultate i sprječavanje komplikacija. Obično nije potrebna nikakva posebna skrb, osim održavanja higijene. Preporučuje se tretirano područje nježno prati jednom do dva puta dnevno blagim, bezmirisnim sapunom i vodom te ga održavati suhim. Kako bi se spriječilo stvaranje tvrde kraste i potaknulo cijeljenje, dermatolog može preporučiti nanošenje tankog sloja vazelina. Ako se područje nalazi na mjestu podložnom trenju, može se prekriti flasterom. Izuzetno je važno ne dirati i ne skidati krastu, već pustiti da sama otpadne. Nakon što koža zacijeli, preporučuje se korištenje kreme sa zaštitnim faktorom kako bi se spriječile promjene u pigmentaciji. Nuspojave su rijetke i obično blage, a uključuju crvenilo, oticanje i stvaranje mjehurića. U rijetkim slučajevima može doći do trajnih promjena u boji kože, odnosno pojave svjetlijih ili tamnijih mrlja, te vrlo rijetko do manjeg ožiljka.
Zašto je ključan pregled dermatologa?
Glavni rizik leži u mogućnosti pogrešne dijagnoze. Izraslina koja laiku izgleda kao bezopasni fibrom može zapravo biti nešto sasvim drugo, poput bradavice, madeža ili, u najgorem slučaju, zloćudne promjene na koži. Samo dermatolog može sa sigurnošću utvrditi o kakvoj se promjeni radi i preporučiti najsigurniji način uklanjanja. Nestručno uklanjanje kod kuće nosi rizik od infekcije, ožiljaka, krvarenja i nepotpunog uklanjanja izrasline. Zbog toga je za sigurne i estetski prihvatljive rezultate ključno povjerenje prepustiti isključivo medicinskim stručnjacima koji će zahvat obaviti u sterilnim uvjetima i s profesionalnom opremom. ( Ordinacija.hr )
