Iako rijetke, infekcije trakavicama mogu ozbiljno ugroziti zdravlje – od probavnih smetnji do neuroloških problema. Saznajte kako prepoznati simptome i zaštititi se.
Infekcije trakavicama, iako rijetke u Hrvatskoj i razvijenim zemljama, ipak mogu predstavljati zdravstveni rizik. Posebno su ugrožene osobe koje putuju u područja gdje su trakavice česte ili konzumiraju nedovoljno termički obrađeno meso i ribu. Trakavice su parazitski plosnati crvi koji žive i rastu u crijevima, a kod nekih vrsta ličinke mogu migrirati u druge dijelove tijela, uključujući mozak, mišiće i druga tkiva.
Do infekcije najčešće dolazi gutanjem jaja ili ličinki trakavice. Jaja mogu dospjeti u hranu ili vodu zbog kontaminacije ili loše higijene, primjerice kada zaražena osoba ne opere ruke nakon pražnjenja crijeva ili dolazi u kontakt sa zaraženom životinjom. Također, putovanja u endemska područja povećavaju rizik od infekcije, kao i konzumacija sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa i ribe.
Jaja trakavica mogu preživjeti u okolišu danima, pa čak i mjesecima, a životinje se mogu zaraziti konzumiranjem kontaminirane hrane ili vode. Kada se jaja unesu u organizam domaćina, ličinke se razvijaju, a crvi mogu migrirati iz crijeva u mišiće i druga tkiva. Ako meso nije pravilno termički obrađeno, zaražena osoba može se također inficirati.
Vrste trakavica i infekcija
Trakavice imaju glavu, vrat i tijelo koje se sastoji od mnogih segmenata, tzv. proglotida, u kojima se nalaze jaja. Infekcije se obično dijele na dvije glavne vrste:
Crijevna infekcija (tenijaza) – uzrokovana vrstama roda Taenia i najčešće prolazi bez simptoma. U mnogim slučajevima zaražena osoba nije svjesna infekcije. Kada simptomi nastupe, mogu uključivati bolove u trbuhu, proljev, mučninu, slabost, pojačanu glad ili gubitak apetita, izlučivanje segmenata trakavice u stolici i gubitak težine.
Invazivna infekcija (cisticerkoza) – osobito kod svinjske trakavice (Taenia solium), ličinke mogu napustiti crijeva i stvoriti ciste u mišićima, organima ili mozgu. Kada zahvate središnji živčani sustav, stanje se naziva neurocisticerkoza. To može uzrokovati glavobolje, napadaje, zbunjenost i u rijetkim slučajevima životnu ugrozu.
Ličinke svinjske trakavice, izlaskom iz crijeva, mogu stvoriti ciste ispod kože, u mišićima ili drugim organima, dok riblja i goveđa trakavica rijetko stvaraju invazivne ciste, ali mogu narasti i do nekoliko metara – primjerice, svinjska, goveđa i riblja trakavica mogu dosegnuti duljinu od 4,5 do 9 metara, dok patuljasta trakavica rijetko prelazi 5 cm.
Neliječena infekcija može dovesti i do nedostatka vitamina B12 i anemije, što se očituje umorom, vrtoglavicom, bljedilom, kratkoćom daha i nepravilnim radom srca.
Simptomi i komplikacije
U mnogim slučajevima, infekcija trakavicama ne uzrokuje nikakve simptome. No, kada se pojave, mogu uključivati:
- bol u trbuhu
- proljev
- mučninu
- umor i slabost
- pojačanu glad ili gubitak apetita
- izlučivanje segmenata trakavice u stolici
- gubitak tjelesne težine
Kod neurocisticerkoze simptomi su ozbiljniji:
- glavobolja,
- napadaji,
- zbunjenost,
- osjetljivost na svjetlo,
- povraćanje,
- promjene u očima i vidu
Ako se infekcija proširi u središnji živčani sustav, može dovesti do meningitisa, hidrocefalusa („voda u mozgu“) i demencije. Infekcije svinjske trakavice mogu također uzrokovati alergijske reakcije zbog pucanja ličinki cista, što se očituje svrbežom, osipom, oticanjem i otežanim disanjem.
Kako se dijagnosticira?
Dijagnoza se postavlja pregledom stolice na jaja ili segmente trakavice. U nekim slučajevima liječnik može pregledati analno područje, dok se kod neurocisticerkoze ili komplikacija provode slikovne pretrage poput CT-a ili MRI-a, a ponekad i krvne pretrage koje otkrivaju antitijela ili nedostatak vitamina B12. Ponekad je potrebno testirati stolicu iz više pražnjenja crijeva da bi se utvrdila točna vrsta trakavice.
Kako se liječi?
Trakavice se same od sebe ne eliminiraju i zahtijevaju odgovarajuće lijekove:
- Prazikvantel – najčešće korišten za crijevne infekcije
- Nitazoksanid – za patuljastu trakavicu
- Kod cista nastalih invazivnom infekcijom, liječenje ovisi o njihovoj lokaciji i može uključivati lijekove ili kirurške postupke.
Ključ je u prevenciji
Prevencija je ključna, posebno kod putovanja u endemska područja. Preporučuje se:
- temeljito kuhanje mesa i ribe ili zamrzavanje na dovoljno niske temperature
- konzumacija samo kuhane ili konzervirane hrane
- pranje i guljenje svježeg voća i povrća
- konzumacija samo prokuhane ili flaširane vode
- redovito pranje ruku, osobito nakon WC-a i prije pripreme hrane
- edukacija djece o higijeni i izbjegavanju stavljanja ruku u usta
Važno je znati da preboljena infekcija ne pruža imunitet – ponovna infekcija je moguća ako se ne poštuju higijenske i preventivne mjere.
(Ordinacija.hr)
