Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdaje nove smjernice za škole širom svijeta kako bi potaknule djecu na zdravu prehranu i oblikovale dugoročne prehrambene navike.
Zdrava hrana u školama može pomoći djeci da razviju trajne i zdrave prehrambene navike, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). U najnovijem globalnom vodiču, WHO daje preporuke temeljene na dokazima o politikama i intervencijama koje škole mogu primijeniti kako bi stvorile zdravije prehrambene okruženje.
Prvi put, WHO savjetuje zemlje da usvoje pristup „cijele škole“. To znači da hrana i pića koja se nude u školama, ali i u širem školskom okruženju, moraju biti zdrava i hranjiva.
Dvostruki problem: pretilost i pothranjenost
Pretilost i prekomjerna tjelesna težina kod djece rastu globalno, dok pothranjenost i dalje predstavlja veliki izazov. Škole se nalaze na prvoj liniji borbe protiv ovog dvostrukog problema. U 2025. godini, oko 1 od 10 djece školskog uzrasta i adolescenata – ukupno 188 milijuna – živjelo je s pretilošću, što je prvi put premašilo broj djece koja su pothranjena.
– Hrana koju djeca jedu u školi i okruženja koja oblikuju njihove prehrambene navike mogu imati ogroman utjecaj na njihovo učenje, ali i dugoročne posljedice po njihovo zdravlje i kvalitetu života. Pravilna prehrana u školi ključna je za prevenciju bolesti u odrasloj dobi i za stvaranje zdravijih generacija – upozorava dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor WHO-a.
Škola kao mjesto za učenje zdravih navika
Zdrave prehrambene navike počinju rano. Djeca provode veliki dio dana u školama, što ih čini idealnim mjestom za oblikovanje prehrambenih navika koje traju cijeli život i za smanjenje nejednakosti u zdravlju i prehrani. Danas se procjenjuje da 466 milijuna djece diljem svijeta prima školske obroke. Ipak, još uvijek postoji ograničena dostupnost podataka o nutritivnoj kvaliteti hrane koju dobivaju.
Preporuke WHO-a za škole
WHO u vodiču preporučuje da škole unaprijede prehranu kako bi potaknule konzumaciju hrane i pića koja podržavaju zdravu prehranu:
- Uspostaviti standarde ili pravila koja povećavaju dostupnost, kupnju i konzumaciju zdrave hrane i pića, dok se ograničava nezdrava hrana (snažna preporuka);
- Primjenjivati tzv. „nudge“ intervencije koje potiču djecu da biraju i konzumiraju zdraviju hranu i piće. To može uključivati promjenu položaja, prezentacije ili cijene prehrambenih opcija dostupnih djeci (uvjetna preporuka).
Međutim, sama politika nije dovoljna. Mehanizmi praćenja i provođenja ključni su za učinkovitu i dosljednu primjenu smjernica u školama. Prema WHO-ovoj globalnoj bazi podataka o provedbi akcija za hranu i prehranu (GIFNA), do listopada 2025. godine 104 države članice imale su politike o zdravoj školskoj hrani, pri čemu gotovo tri četvrtine uključuju obavezne kriterije za sastav školske hrane. Samo 48 zemalja imalo je politike koje ograničavaju marketing hrane s visokim udjelom šećera, soli ili nezdravih masti.
Kako je nastao vodič WHO-a
WHO je okupio multidisciplinarnu grupu međunarodnih stručnjaka koja je kroz rigorozan, transparentan i znanstveno utemeljen proces razvila ovaj vodič. Njime se podupire globalna misija WHO-a za stvaranje zdravih prehrambenih okruženja, a vodič se provodi u sklopu inicijativa poput WHO-ovog plana za ubrzanje borbe protiv pretilosti i inicijative „škole prijateljske prema prehrani“.
Vodič je namijenjen za primjenu na lokalnoj i nacionalnoj razini, jer subnacionalne i gradske vlasti imaju ključnu ulogu u provedbi i unapređenju inicijativa vezanih za školsku prehranu.
(Ordinacija.hr)
