Saznajte ključne razlike između Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa, njihove simptome, moguće komplikacije te kako prepoznati prve znakove i kada potražiti liječničku pomoć.
Upalne bolesti crijeva (IBD) često zbunjuju mnoge pacijente jer uključuju dva glavna stanja – Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis (UC). I dok obje bolesti spadaju u kronične upalne poremećaje probavnog sustava, postoje značajne razlike u njihovoj lokaciji, simptomima, komplikacijama i načinu liječenja.
U nastavku saznajte koje su glavne razlike između ovih bolesti i kako na vrijeme prepoznati znakove koji upućuju na IBD.
Što je upalna bolest crijeva?
IBD je krovni pojam koji obuhvaća Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. Iako se uzrok još uvijek istražuje, stručnjaci smatraju da kombinacija genetskih faktora, poremećaja imunološkog sustava i promjena u crijevnoj mikrobioti igra ključnu ulogu u nastanku bolesti.
Kod osoba s IBD-om, imunološki sustav pogrešno prepoznaje vlastite stanice probavnog trakta kao prijetnju i pokreće upalni odgovor, što dovodi do kronične upale. Ova upala može trajati godinama, a bolest je za većinu pacijenata životna – s izmjenama perioda remisije (mirno stanje bolesti) i pogoršanja simptoma.
Važno je naglasiti da, iako IBD nema lijek koji ga u potpunosti uklanja, moderni pristupi liječenju omogućuju pacijentima relativno normalan i aktivan život, osobito ako se bolest pravovremeno dijagnosticira i kontrolira.
Crohnova bolest
Crohnova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta, od usta do anusa, no najčešće se javlja na kraju tankog crijeva (ileum) i početku debelog crijeva (kolon). Simptomi se mogu razlikovati ovisno o dijelu probavnog sustava koji je zahvaćen.
Pacijenti često doživljavaju česte proljeve, ponekad i zatvor, te bolove u trbuhu, umor, gubitak težine i krv u stolici. Budući da se simptomi često pogoršavaju nakon jela, osobe s Crohnovom bolešću mogu izbjegavati hranu, što dodatno vodi do malnutricije i pothranjenosti.
Crohnova bolest nije ograničena samo na probavni sustav. Može zahvatiti i kožu, oči, zglobove i jetru, pa simptomi često nadilaze crijeva. Na primjer, pacijenti mogu razviti kožne osipe, bol u zglobovima ili upalu očiju, što dodatno otežava svakodnevni život.
Komplikacije Crohnove bolesti uključuju:
- Začepljenje crijeva, uzrokovano ožiljcima i kroničnom upalom
- Fistule, odnosno abnormalne kanale koji se razvijaju od čireva unutar crijeva
- Povećani rizik od raka debelog crijeva ako je zahvaćena trećina kolona ili više
Liječenje Crohnove bolesti uglavnom se temelji na lijekovima. Najčešće korištene skupine su: steroidi (privremeno za kontrolu upale), antibiotici (ako postoje apscesi ili infekcije), imunomodulatori poput azatioprina i 6-MP te biološka terapija koja ciljano smanjuje upalni odgovor. U težim slučajevima može biti potrebna operacija, koja ne liječi bolest, ali uklanja oštećene dijelove crijeva i smanjuje komplikacije.
Ulcerozni kolitis
Za razliku od Crohnove bolesti, ulcerozni kolitis zahvaća isključivo debelo crijevo i to samo gornje slojeve sluznice i podsluznice, što znači da bolest ne prodire kroz cijelu debljinu crijevnog zida.
Pacijenti s UC-om najčešće imaju bolove u trbuhu, mekšu stolicu s krvlju, hitnost za pražnjenjem crijeva, umor, gubitak apetita i težine, a dugotrajna bolest može dovesti do pothranjenosti.
Vrste UC-a razlikuju se prema zahvaćenosti:
- Ulcerozni proktitis: zahvaća samo rektum i obično je najblaži oblik bolesti
- Lijevi kolitis: zahvaća rektum i sigmoid, ponekad silazni kolon
- Ekstenzivni kolitis: zahvaća cijeli kolon i obično uzrokuje ozbiljnije simptome
Ako se UC ne liječi, mogu nastati ozbiljne komplikacije poput perforacije crijeva, raka debelog crijeva, bolesti jetre, osteoporoze i anemije. Operacija se provodi rjeđe nego kod Crohnove bolesti, ali je potrebna kada lijekovi nisu učinkoviti ili se ne može postići remisija.
Dijagnostika i život s IBD-om
Simptomi IBD-a mogu značajno smanjiti kvalitetu života – često su neugodni i prisiljavaju na česte posjete WC-u. Ako primijetite krv u stolici, neobične bolove u trbuhu ili dugotrajan umor, važno je konzultirati liječnika.
Dijagnostički postupci uključuju:
- Kolonoskopiju ili sigmoidoskopiju, koja omogućuje izravni uvid u stanje crijeva
- CT ili druge slikovne pretrage
- Analize krvi i stolice, koje pomažu u praćenju upale i isključivanju drugih bolesti
Pravilno razlikovanje Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa omogućuje preciznije i učinkovitije liječenje, smanjuje rizik od komplikacija i pomaže pacijentima u postizanju dugotrajnije remisije. Uz odgovarajuću terapiju i praćenje, većina pacijenata može zadržati aktivan život, nastaviti raditi, baviti se hobijima i održavati socijalnu aktivnost.
(Ordinacija.hr)
