Često čujemo savjete o idealnom broju obroka dnevno – jedni preporučuju više malih porcija tijekom dana, dok drugi tvrde da su tri veća obroka (doručak, ručak i večera) najbolja opcija. No što kažu najnovije znanstvene studije o učestalosti obroka i zdravlju?
Pitanje koliko obroka dnevno trebamo jesti često izaziva rasprave i različita mišljenja. Neki zagovaraju više manjih obroka tijekom dana, dok drugi smatraju da je manji broj većih porcija praktičniji i učinkovitiji izbor.
Postoji uvriježeno mišljenje da:
- učestaliji obroci poboljšavaju metabolizam,
- pomažu boljem održavanju šećera u krvi,
- sprječavaju prejedanje i gubitak energije.
Međutim, istraživanja pokazuju miješane rezultate – neke studije nalaze prednosti u učestalijem jedenju, dok druge ne pokazuju značajnu razliku u odnosu na konzumaciju manje, većih obroka.
Učestalost obroka i kronične bolesti
Neka istraživanja sugeriraju da ljudi koji jedu više manjih obroka imaju:
- bolju razinu HDL (dobrog) kolesterola
- niže razine triglicerida u krvi
- manji rizik od kardiovaskularnih problema
No valja naglasiti – ova su istraživanja promatračka, što znači da pokazuju povezanost, ali ne nužno uzročnu vezu.
Utjecaj na težinu i metabolizam
Unatoč popularnom mišljenju da više manjih obroka ubrzava metabolizam, činjenice su:
- učestalost obroka ne mijenja termički učinak hrane (energiju potrebnu za probavu), niti značajno ubrzava metabolizam,
- studije pokazuju slične rezultate u potrošnji energije između više malih i manje velikih obroka,
- u nekim slučajevima, učestaliji obroci mogu povećati osjećaj gladi i želju za hranom.
Drugim riječima – nije dokazano da 6 manjih obroka dnevno automatski vodi do boljeg gubitka kilograma ili ubrzanog metabolizma.
Kome zapravo odgovara koja strategija?
Male, česte porcije mogu biti korisne:
- osobama koje se brzo zasite,
- osobama koje pokušavaju povećati tjelesnu masu,
- ljudima s određenim probavnim ili gastrointestinalnim problemima.
Manje, ali veće porcije mogu biti bolje za:
- ljude koji imaju problema s kontrolom porcija,
- one koji teško planiraju i pripremaju više obroka,
- osobe s užurbanim rasporedom.
Što je zaista važno za zdravlje?
Stručnjaci se slažu da učestalost obroka nije presudna sama po sebi – ono što je najvažnije jest kvaliteta prehrane:
- puno voća i povrća
- cjelovite žitarice
- nemasne proteine (riba, perad, mahunarke)
- zdrave masti
- ograničenje šećera, zasićenih i trans-masti
Uravnotežen unos nutrijenata i prilagođen stil života ima mnogo veći utjecaj na zdravlje i težinu nego broj obroka dnevno.
Nema univerzalnog pravila
Na temelju dostupnih dokaza:
- Ne postoji jasna znanstvena potvrda da je više malih obroka bolje od manje većih, ili obrnuto.
- Najvažnije je odabrati pristup koji odgovara vašem tijelu, navikama i ciljevima.
- Fokus treba biti na nutritivnoj vrijednosti hrane, a ne samo na broju obroka.
Ordinacija.hr
