Sjemenke i listovi gorušice bogati su hranjivim tvarima i antioksidansima, a istraživanja potvrđuju njezin potencijal u zaštiti od bolesti i ublažavanju upala.
Gorušica je biljka porijeklom iz mediteranskog područja i pripada istoj porodici kao brokula, kupus i prokulice. I njezino sjeme i listovi su jestivi, što je čini vrlo svestranim dodatkom raznim jelima.
Osim što oplemenjuje hranu, gorušica se stoljećima koristila u tradicionalnoj medicini – još od drevnih grčkih i rimskih vremena – a moderne znanstvene studije potvrđuju da bi njezini učinci na zdravlje mogli biti opravdani.
Gorušica kao izvor hranjivih tvari
Postoji više desetaka vrsta gorušice, a sve su bogate hranjivim tvarima. Listovi sadrže značajne količine kalcija, bakra te vitamina C, A i K, dok su sjemenke posebno bogate vlaknima, selenom, magnezijem i manganom.
Listove gorušice možete jesti sirove ili kuhane – odlično se slažu u salatama, juhama i varivima. Mogu se pripremati poput špinata, no jelu daju oštriji, rotkvasti okus.
Sjemenke se mogu namakati u toplom mlijeku, umiješati u preljev za salatu, mljeti, posipati po toplim jelima ili natapati kako bi se od njih pripremila gorušičina pasta, poznatija kao senf. Upravo je senf najpopularniji oblik konzumacije gorušice – niskokalorični začin koji jednostavno obrocima dodaje željezo, kalcij, selen i fosfor.
Antioksidansi i drugi korisni spojevi
Gorušica je bogata antioksidansima i drugim biljnim spojevima koji mogu pomoći u zaštiti organizma od oštećenja i bolesti. Posebno je dobar izvor glukozinolata, sumpornih spojeva koji se nalaze u svim kupusnjačama, uključujući brokulu, kupus i prokulice.
Glukozinolati se aktiviraju kada se listovi ili sjemenke oštete, primjerice žvakanjem ili rezanjem, a vjeruje se da potiču obrambene antioksidativne mehanizme tijela. Listovi i sjemenke gorušice posebno su bogati:
- Izotiocijanatima – spojevima izvedenim iz glukozinolata, za koje istraživanja sugeriraju da mogu pomoći u sprječavanju rasta ili širenja stanica raka.
- Sinigrinom – spoju koji daje gorušici karakterističan oštar okus, a za kojeg se smatra da ima protuupalna, antibakterijska, antigljivična, antikancerogena i svojstva zacjeljivanja rana.
Gorušica sadrži i karotenoide, izorhamnetin i kaempferol, flavonoide povezane s potencijalnom zaštitom od dijabetesa tipa 2, bolesti srca pa čak i određenih vrsta raka.
Potencijalne zdravstvene dobrobiti
Stoljećima se gorušica koristila kao prirodni lijek, a znanstvena istraživanja počinju potvrđivati neke od njezinih prednosti:
Zaštita od određenih vrsta raka: laboratorijska istraživanja i studije na životinjama sugeriraju da glukozinolati iz gorušice mogu pomoći u uništavanju stanica raka ili sprječavanju njihovog širenja. Potrebna su daljnja istraživanja na ljudima.
Snižavanje šećera u krvi: jedno manje ljudsko istraživanje pokazalo je da kombinacija lijekova za dijabetes tipa 2 i dekocije od listova gorušice može bolje regulirati šećer u krvi nego lijek sam.
Zaštita od psorijaze: studije na životinjama sugeriraju da prehrana bogata sjemenkama gorušice može smanjiti upalu i potaknuti zacjeljivanje lezija.
Smanjenje simptoma kontaktnog dermatitisa: istraživanja na životinjama ukazuju da sjemenke gorušice mogu ubrzati zacjeljivanje i ublažiti svrbež i osip uzrokovan kontaktom s alergenom.
Zaštita od infekcija: antioksidansi iz sjemenki gorušice mogu djelovati protiv bakterija i gljivica, uključujući E. coli, B. subtilis i S. aureus. Međutim, neka istraživanja nisu potvrdila zaštitni učinak.
Iako rezultati obećavaju, većina istraživanja provedena je na stanicama ili životinjama, pa nije potpuno jasno hoće li konzumacija listova, sjemenki ili paste gorušice imati isti učinak kod ljudi. Potrebna su daljnja istraživanja prije nego što se mogu donijeti čvrsti zaključci.
Sigurnost i moguće nuspojave
Jedenje sjemenki, listova ili paste gorušice općenito je sigurno za većinu ljudi, osobito u uobičajenim količinama u prehrani.
No konzumacija većih količina, poput onih u ekstraktima gorušice, može izazvati bol u trbuhu, proljev i upalu crijeva. Zabilježen je i slučaj kontaktnog dermatitisa kod žene koja je na kožu stavila kineski ljekoviti flaster sa sjemenkama gorušice.
Neprerađene sjemenke i listovi sadrže goitrogene spojeve koji mogu utjecati na funkciju štitnjače. Osobama sa zdravom štitnjačom to obično ne predstavlja problem, ali oni s poremećajima štitnjače možda bi trebali namakati, kuhati ili termički obrađivati gorušicu prije konzumacije ili ograničiti njezin unos.
(Ordinacija.hr)
