Dugoročna studija koja je pratila više od 2.800 osoba starijih od 65 godina pokazuje da određeni oblik kognitivnog treninga može imati značajan zaštitni učinak, iako stručnjaci upozoravaju na ograničenja istraživanja.
Jednostavna računalna vježba za treniranje mozga mogla bi smanjiti rizik od razvoja demencije za oko 25%, pokazuje novo dugoročno istraživanje. Ipak, stručnjaci upozoravaju da rezultate treba tumačiti s oprezom.
Danas postoji mnoštvo aplikacija i igara za treniranje mozga, piše ScienceAlert, koje obećavaju usporavanje kognitivnog propadanja, no dosad je bilo relativno malo kvalitetnih, dugoročnih studija koje potvrđuju njihovu učinkovitost.
Nova studija temelji se na randomiziranom kontroliranom ispitivanju – što se smatra zlatnim standardom u medicinskim istraživanjima – koje je započelo još krajem 1990-ih godina. U istraživanju je sudjelovalo više od 2.800 osoba starijih od 65 godina, koje su nasumično raspoređene u tri vrste kognitivnog treninga (trening brzine obrade informacija, pamćenja i zaključivanja) ili u kontrolnu skupinu.
Sudionici su tijekom prvih pet tjedana odradili jednosatne treninge dvaput tjedno, a nakon jedne i tri godine sudjelovali su u dodatnim „booster“ sesijama. Ukupno je svaki sudionik proveo manje od 24 sata u treningu.
Tijekom praćenja nakon pet, deset i 20 godina pokazalo se da je trening brzine obrade informacija imao najizraženiji učinak. Prema podacima iz američke Medicare baze, osobe koje su sudjelovale u tom treningu imale su 25% manji rizik od razvoja demencije u usporedbi s kontrolnom skupinom. Ostale dvije vrste treninga nisu pokazale statistički značajan učinak.
– Po prvi put imamo studiju zlatnog standarda koja nam daje jasniju ideju što možemo učiniti kako bismo smanjili rizik od demencije – izjavila je suautorica studije Marilyn Albert sa Sveučilišta Johns Hopkins.
Stručnjaci upozoravaju na ograničenja
Unatoč obećavajućim rezultatima, stručnjaci koji nisu sudjelovali u istraživanju upozoravaju da nalaze treba tumačiti oprezno. Rachel Richardson iz Cochrane Collaboration istaknula je da, iako je rezultat statistički značajan, stvarni učinak možda nije toliko snažan koliko sugerira brojka od 25%.
– Interval pouzdanosti kreće se od smanjenja rizika od 41 do svega 5% – objasnila je, dodajući da studija nije uključivala osobe s problemima vida ili sluha, što može ograničiti primjenjivost rezultata na širu populaciju.
Slično mišljenje ima i Baptiste Leurent, stručnjak za medicinsku statistiku s University College Londona, koji je upozorio na „značajna ograničenja studije“ te naglasio da jedan pozitivan nalaz u podskupini sudionika nije dovoljan dokaz za široku primjenu ove metode.
– Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdilo može li kognitivni trening doista smanjiti rizik od demencije – rekao je.
Kako izgleda trening brzine?
Trening brzine obrade informacija uključuje računalni zadatak u kojem sudionici moraju brzo prepoznati i kliknuti automobile i prometne znakove koji se pojavljuju na različitim dijelovima zaslona.
Istraživači još ne znaju zašto je upravo ova vrsta treninga bila učinkovitija od drugih. Pretpostavlja se da utječe na „povezanost u mozgu“, odnosno na način na koji neuronske mreže komuniciraju.
Ako se utvrdi točan mehanizam djelovanja, znanstvenici bi mogli razviti još učinkovitije vježbe za prevenciju kognitivnog propadanja. Važno je naglasiti da se rezultati odnose samo na ovu specifičnu vježbu te se ne mogu generalizirati na sve igre i aplikacije za treniranje mozga.
Zašto je ovo važno?
Demencija pogađa oko 57 milijuna ljudi u svijetu i sedmi je vodeći uzrok smrti, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Smanjenje učestalosti demencije čak i u dijelu populacije moglo bi imati golem utjecaj na javno zdravlje i zdravstvene sustave. Autori studije procjenjuju da bi smanjenje slučajeva demencije za 25% u SAD-u moglo uštedjeti oko 100 milijardi dolara u troškovima skrbi. Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Alzheimer’s and Dementia: Translational Research & Clinical Research.
(Ordinacija.hr)
