Od migrena i bolova u zglobovima do srčanih problema i čak spola djeteta – istražujemo što znanost kaže o utjecaju vremenskih prilika na ljudsko tijelo.
Može li vlaga pogoršati artritis? Izazivaju li promjene tlaka glavobolje? Može li temperatura utjecati na spol djeteta? Iako mnoge od ovih tvrdnji zvuče kao narodno vjerovanje, znanstvenici su pronašli neke iznenađujuće dokaze koji sugeriraju da vrijeme doista može utjecati na naše zdravlje – ponekad i na neočekivane načine.
Godine 2013., piše BBC, neuroznanstvenici su opisali neobičan medicinski slučaj muškarca koji je tvrdio da može „namirisati“ promjenu vremena. Dolazak oluje, prema njegovim riječima, pratio je intenzivan i neugodan miris sličan mješavini izmeta tvora i luka. Znanstvenici nisu uspjeli objasniti taj fenomen, ali slučaj je potaknuo zanimanje za povezanost vremenskih prilika i ljudskog tijela.
Iako većina nas nema tako ekstremne simptome, suptilne promjene u atmosferi mogu se povezati s promjenama u organizmu. Ako se ove povezanosti potvrde, vrijeme bi moglo utjecati na sve – od rizika za srčani udar do spola nerođenog djeteta.
Kiša i bolovi u zglobovima – mit ili stvarnost?
Mnogi ljudi tvrde da im se bolovi u zglobovima pogoršavaju kada je vlažno i vjetrovito. Međutim, znanstveni dokazi nisu jednoznačni. Pregled devet studija iz 2011. godine zaključio je da nema dosljedne povezanosti između vremena i simptoma reumatoidnog artritisa.
Moguće je da se radi o tzv. potvrdnoj pristranosti – ako vjerujemo da kiša uzrokuje bol, vjerojatnije ćemo zapamtiti kišne dane kada nas zglobovi bole, a zanemariti one kada se osjećamo dobro. Ipak, rasprava nije završena. Neke studije sugeriraju povezanost, ali je teško isključiti druge čimbenike, poput odjeće, razine aktivnosti ili boravka u zatvorenom prostoru.
Pad tlaka zraka i glavobolje
Naša tijela stalno su izložena tlaku zraka – glavu nam u svakom trenutku pritišće otprilike jedna tona zraka. Iako to ne osjećamo, promjene tlaka mogu utjecati na neke ljude.
Japanski istraživač Kazuhito Kimoto i njegov tim pratili su 28 pacijenata s migrenama tijekom godine dana i usporedili njihove simptome s meteorološkim podacima. Otkrili su da se glavobolje često javljaju kada tlak zraka pada.
Dodatne studije pokazale su da prodaja lijekova protiv glavobolje raste kada barometar pada. Jedno od mogućih objašnjenja je da promjene tlaka remete vestibularni sustav u unutarnjem uhu, koji je odgovoran za ravnotežu, što može dovesti do vrtoglavice i migrene.
Hladnoća i srčani udar
Zima je sezona prehlada i gripe, ali i razdoblje povećanog broja srčanih udara. Prema jednoj kineskoj studiji, smrtnost od bolesti srca može porasti i do 40% u zimskim mjesecima u odnosu na proljeće i ljeto.
Točan mehanizam još nije potpuno razjašnjen, ali se čini da niske temperature povećavaju krvni tlak, što je jedan od glavnih čimbenika rizika za srčani udar.
Više sunca – više dječaka?
Iako se često pretpostavlja da se dječaci i djevojčice rađaju u jednakom omjeru, taj omjer može varirati ovisno o okolišnim uvjetima. Istraživanja pokazuju da se u toplijim godinama na sjevernoj hemisferi začinje nešto više dječaka nego tijekom hladnih razdoblja.
Zanimljivo je da su žene u Londonu rodile više djevojčica devet mjeseci nakon velikog smoga 1952. godine, što sugerira da okolišni stresori mogu utjecati na spolnu strukturu novorođenčadi.
Zašto se to događa nije jasno. Mogući uzroci uključuju promjene u hormonalnoj ravnoteži ili kvaliteti sperme. Neki znanstvenici sugeriraju evolucijsku hipotezu prema kojoj tijelo može „odlučiti“ spol djeteta ovisno o okolišnim uvjetima, jer su muškarci osjetljiviji na nepovoljne uvjete. No učinak je vrlo malen i ne bi trebao utjecati na planiranje obitelji.
Kozmičko vrijeme i zdravlje
Sunce ne utječe samo na klimu, već i na tzv. svemirsko vrijeme – geomagnetske oluje i kozmičke zrake koje bombardiraju Zemlju. Iako nas atmosfera uglavnom štiti, neke studije sugeriraju da ekstremni svemirski događaji mogu utjecati na zdravlje.
Litavski istraživači analizirali su više od milijun smrti tijekom 25 godina i primijetili povećanu smrtnost od srčanih bolesti i moždanog udara tijekom razdoblja snažnih geomagnetskih oluja.
Još neobičnije, druga studija pokazala je da osobe rođene tijekom razdoblja pojačane svemirske aktivnosti imaju kraći prosječni životni vijek – oko pet godina – te potencijalno smanjenu plodnost.
Što to znači za nas?
Iako su mnoge povezanosti između vremena i zdravlja još uvijek nedovoljno istražene, jasno je da okolišni uvjeti mogu imati suptilan, ali stvaran utjecaj na naše tijelo. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdili ovi nalazi i objasnili mehanizmi koji stoje iza njih.
Dovoljno je izazovno prihvatiti da naše zdravlje ovisi o nepredvidivim vremenskim uvjetima na Zemlji – a kamoli o procesima koji se događaju milijunima kilometara daleko u svemiru. No čini se da je povezanost između čovjeka i okoliša mnogo dublja nego što smo mislili.
(Ordinacija.hr)
