Stručnjaci upozoravaju da, unatoč napretku u zakonodavnom okviru, provedba politika za osobe s invaliditetom i dalje zaostaje, osobito u obrazovanju, zapošljavanju i smanjenju siromaštva.
Institut za javne financije u srijedu je predstavio knjigu skupine autora “Javne politike za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj” u kojoj se upozorava da unatoč zakonodavnom napretku, provedba politika i dalje zaostaje, osobito u obrazovanju, zapošljavanju i smanjenju siromaštva.
– Knjiga pokazuje da briga o pravima osoba s invaliditetom nadilazi okvire socijalne skrbi i mora biti uključena u sve javne politike – istaknula je urednica knjige Marijana Bađun. Dodala je da se kvaliteta života osoba s invaliditetom ne može poboljšati parcijalnim mjerama, nego koordiniranim djelovanjem javnih politika.
Iz Instituta za javne financije ističu da publikacija donosi kritičku i interdisciplinarnu analizu politika za osobe s invaliditetom te pokazuje da je u posljednja dva desetljeća ostvaren znatan napredak u zakonodavnom okviru, ali da provedba i dalje zaostaje u praksi. Okuplja 20 autora, a u 13 poglavlja analiziraju se teme od obrazovanja i zapošljavanja do dugotrajne skrbi, stanovanja i socijalnih naknada.
– Osobita vrijednost knjige je financijska dimenzija invaliditeta, koju društvu često zaboravlja – istaknuo je recenzent Marko Buljevac sa Studijskog centra socijalnog rada. U knjizi se također upozorava da se javne politike za osobe s invaliditetom u nedovoljnoj mjeri temelje na podacima i da njihova evaluacija nije sustavna.
Pravobranitelj Jurišić: Izvor podataka za oblikovanje javnih politika
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je da je knjiga izvor kvalitetnih podataka koji bi trebali biti korišteni pri oblikovanju javnih politika.
Prema podacima iz Registra osoba s invaliditetom, njihov udio u ukupnom stanovništvu Hrvatske porastao je s 12% 2015. na 17,5% 2025. godine, a gotovo polovica osoba s invaliditetom starija je od 65 godina.
Na predstavljanju je istaknuto i da je Hrvatska druga u EU, iza Rumunjske, prema razlici u stopi zaposlenosti osoba s invaliditetom i osoba bez invaliditeta. U 2024. ta je razlika iznosila 41 postotni bod, dok je prosjek EU-a bio 24 postotna boda.
Jurišić je upozorio da javne politike moraju biti usmjerene na uklanjanje prepreka u obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i javnim uslugama te na sustavno uključivanje osoba s invaliditetom u procese donošenja odluka.
U EU gotovo 100 milijuna ljudi živi s nekim oblikom invaliditeta, a taj će broj rasti zbog starenja stanovništva, upozorila je Judita Cuculić Župa iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj suočavaju se i s većim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, koji je 2024. iznosio 40%, dok je prosjek Europske unije bio 29%, ističu iz Instituta za javne financije.
Publikacija je nastala u okviru projekta “Socijalna zaštita, oporezivanje i društveno blagostanje u Hrvatskoj”, koji financira EU iz instrumenta NextGenerationEU, a dostupna je u otvorenom pristupu u repozitoriju Instituta za javne financije.
(Hina)
