Referentne vrijednosti variraju ovisno o spolu, dobi i nadmorskoj visini na kojoj osoba živi, no općenito se smatra da normalan raspon za odrasle muškarce iznosi od 40 do 54 posto, dok je za žene ta vrijednost nešto niža, od 36 do 48 posto
Hematokrit, skraćeno Hct, parametar je koji se rutinski provjerava u sklopu kompletne krvne slike, a predstavlja postotak volumena crvenih krvnih stanica, poznatih kao eritrociti, u ukupnom volumenu krvi. Jednostavnije rečeno, taj broj pokazuje koliko je vaša krv bogata stanicama ključnima za život. Eritrociti imaju nezamjenjivu ulogu prijenosa kisika iz pluća do svakog tkiva i organa u tijelu. Stoga, kada je razina hematokrita niska, smanjena je i sposobnost krvi da opskrbljuje tijelo prijeko potrebnim kisikom, što može dovesti do niza zdravstvenih problema. Referentne vrijednosti variraju ovisno o spolu, dobi i nadmorskoj visini na kojoj osoba živi, no općenito se smatra da normalan raspon za odrasle muškarce iznosi od 40 do 54 posto, dok je za žene ta vrijednost nešto niža, od 36 do 48 posto. Svako odstupanje od tih vrijednosti signal je da se u tijelu nešto događa.
Ubrzan i nepravilan rad srca
Simptomi koji prate nizak hematokrit često su nespecifični. Najčešći znak upozorenja je kronični umor i neobjašnjiva iscrpljenost koja se ne popravlja ni nakon odmora. Osobe se mogu žaliti na kratkoću daha, osobito pri fizičkom naporu, vrtoglavicu, glavobolje i osjećaj slabosti. Drugi vidljivi znakovi uključuju bljedilo kože, sluznica i desni, lomljive nokte i kosu te hladne ruke i noge. U težim slučajevima može doći do ubrzanog ili nepravilnog rada srca, poznatog kao tahikardija ili palpitacije, jer srce pokušava kompenzirati manjak kisika pumpajući krv brže kroz tijelo. Pojava bilo kojeg od ovih simptoma, pogotovo ako potraju, zahtijeva liječničku procjenu.
U težim slučajevima može doći do ubrzanog ili nepravilnog rada srca, poznatog kao tahikardija ili palpitacije, jer srce pokušava kompenzirati manjak kisika pumpajući krv brže kroz tijelo
Daleko najčešći uzrok niskog hematokrita je anemija, stanje koje pogađa gotovo trećinu svjetske populacije, a opisuje smanjen broj zdravih crvenih krvnih stanica. Postoji više vrsta anemije, no najučestalija je ona uzrokovana nedostatkom željeza, ključnog sastojka hemoglobina, proteina koji veže kisik. Osim željeza, za proizvodnju eritrocita neophodni su i vitamin B12 te folna kiselina, pa njihov manjak u prehrani također može dovesti do pada hematokrita. Drugi značajan uzrok je gubitak krvi, koji može biti akutan, kao posljedica ozljede ili operacije, ili kroničan i prikriven. Kronično krvarenje, poput onog iz probavnog trakta zbog čira ili tumora, ili pak obilne menstruacije kod žena, postepeno iscrpljuje zalihe željeza i dovodi do sniženih vrijednosti.
Drugi značajan uzrok je gubitak krvi, koji može biti akutan, kao posljedica ozljede ili operacije, ili kroničan i prikriven
Osim nutritivnih nedostataka i krvarenja, nizak hematokrit može biti pokazatelj i ozbiljnijih zdravstvenih stanja. Kronične bolesti, poput bolesti bubrega, često su povezane s anemijom jer bubrezi proizvode eritropoetin (EPO), hormon koji potiče koštanu srž na stvaranje crvenih krvnih stanica. Kada je funkcija bubrega oštećena, proizvodnja ovog hormona se smanjuje. Bolesti koštane srži, kao što su leukemija, limfom ili aplastična anemija, izravno utječu na sposobnost tijela da proizvodi krvne stanice. Također, trudnoća može fiziološki sniziti hematokrit jer se volumen krvne plazme povećava brže od broja eritrocita, što dovodi do “razrjeđenja” krvi. Manje česti uzroci uključuju hemolizu, stanje ubrzane razgradnje eritrocita, koje može biti posljedica autoimunih bolesti ili genetskih poremećaja.
Razine koje se smatraju kritičnima
Iako se tijelo može dugo prilagođavati na postepeni pad hematokrita, postoje razine koje se smatraju kritičnima i zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. U modernoj medicinskoj praksi, prag za transfuziju krvi kod stabilnih pacijenata obično se postavlja kada razina hemoglobina padne ispod sedam do osam g/dL, što otprilike odgovara vrijednosti hematokrita od 21 do 24 posto. Međutim, ako hematokrit padne ispod dvadeset posto, rizik od ozbiljnih komplikacija, poput zatajenja srca ili oštećenja vitalnih organa zbog teške hipoksije, odnosno manjka kisika, drastično raste. U takvim situacijama liječnici najčešće ne čekaju, već odmah pristupaju liječenju kako bi se spriječile po život opasne posljedice.
Put do oporavka
Liječenje niskog hematokrita usmjereno je na rješavanje temeljnog uzroka. Dijagnoza se nikada ne postavlja samo na temelju jedne vrijednosti; liječnici analiziraju kompletnu krvnu sliku, uključujući razinu hemoglobina, eritrocitne indekse koji otkrivaju veličinu i oblik stanica te broj retikulocita, mladih eritrocita koji pokazuju koliko aktivno koštana srž radi. Ako se sumnja na nedostatak nutrijenata, liječenje uključuje suplementaciju željeza, vitamina B12 ili folne kiseline, uz prehrambene promjene. Preporučuje se prehrana bogata crvenim mesom, iznutricama, lećom, špinatom i drugim zelenim lisnatim povrćem. Važno je unositi i namirnice bogate vitaminom C, poput citrusa i paprika, jer on pospješuje apsorpciju željeza. U teškim slučajevima anemije ili akutnog gubitka krvi, jedino rješenje može biti transfuzija krvi ili primjena lijekova koji potiču proizvodnju eritrocita. ( Ordinacija.hr )
