Novi alat temeljen na umjetnoj inteligenciji, razvijen na Sveučilištu u Oxfordu, s nevjerojatnom točnošću predviđa rizik od zatajenja srca analizom rutinskih CT snimki. Ova tehnologija obećava potpunu promjenu u prevenciji i liječenju jedne od najsmrtonosnijih bolesti današnjice.
Znanstveni tim sa Sveučilišta u Oxfordu, predvođen profesorom Charalambosom Antoniadesom, razvio je pionirski alat umjetne inteligencije koji bi mogao iz temelja promijeniti kardiologiju. Riječ je o programu koji može predvidjeti vjerojatnost da će osoba razviti zatajenje srca najmanje pet godina prije pojave prvih simptoma, i to s impresivnom točnošću od 86 posto. Ova tehnologija ne zahtijeva nove i skupe pretrage, već koristi podatke s rutinskih CT snimanja srca, koja se u Velikoj Britaniji godišnje obave na oko 350.000 pacijenata, najčešće zbog bolova u prsima. Ključ inovacije leži u sposobnosti umjetne inteligencije da uoči ono što je ljudskom oku, čak i oku iskusnog radiologa, potpuno nevidljivo, otvarajući time vrata preventivnoj medicini kakvu dosad nismo poznavali.
“Senzor” koji registrira najranije signale bolesti
Temelj rada ovog sofisticiranog alata jest analiza perikardijalnog masnog tkiva, odnosno masti koja okružuje srce i koronarne arterije. Istraživači su otkrili da ovo tkivo djeluje kao svojevrsni “senzor” koji registrira najranije signale bolesti. Kada je srčani mišić pod stresom ili upaljen, mast oko njega mijenja svoju teksturu i sastav, a te suptilne promjene, koje se događaju godinama prije kliničke manifestacije bolesti, AI program uspješno prepoznaje. Nakon analize CT snimke, alat automatski generira apsolutnu ocjenu rizika za svakog pacijenta, bez potrebe za ljudskim unosom ili interpretacijom. Liječnici tako dobivaju jasan i kvantificiran uvid u buduće zdravlje pacijentovog srca, što im omogućuje da na vrijeme poduzmu potrebne korake.
Nalazi su bili zapanjujući: pokazalo se da su osobe koje je AI svrstao u skupinu najvišeg rizika imale čak 20 puta veću vjerojatnost za razvoj zatajenja srca u usporedbi s onima iz najniže rizične skupine.
Učinkovitost alata potvrđena je u opsežnoj studiji, čiji su rezultati objavljeni u prestižnom časopisu Journal of the American College of Cardiology. Istraživanje je obuhvatilo više od 70.000 pacijenata iz devet bolnica britanskog Nacionalnog zdravstvenog sustava (NHS), a njihovo zdravstveno stanje praćeno je čitavo desetljeće nakon CT snimanja. Nalazi su bili zapanjujući: pokazalo se da su osobe koje je AI svrstao u skupinu najvišeg rizika imale čak 20 puta veću vjerojatnost za razvoj zatajenja srca u usporedbi s onima iz najniže rizične skupine. Konkretno, za pacijente s najvišom ocjenom rizika, vjerojatnost da će im srce zatajiti unutar pet godina iznosila je otprilike jedan naprama četiri.
Značaj ovog otkrića leži u rješavanju jednog od najvećih problema moderne kardiologije – prekasnog dijagnosticiranja zatajenja srca.
Značaj ovog otkrića leži u rješavanju jednog od najvećih problema moderne kardiologije – prekasnog dijagnosticiranja zatajenja srca. Ovo iscrpljujuće stanje, pri kojem srce više ne može učinkovito pumpati krv po tijelu, pogađa više od 60 milijuna ljudi diljem svijeta. Kako je istaknula dr. Sonya Babu-Narayan iz Britanske zaklade za srce, koja je financirala istraživanje, dijagnoza se prečesto postavlja tek kada je pacijent hitno primljen u bolnicu, a do tada je srčani mišić već pretrpio nepovratna oštećenja. Rano prepoznavanje rizika omogućilo bi liječnicima da intenzivnije prate pacijente, uvedu promjene u životnom stilu i započnu s kardioprotektivnom terapijom znatno ranije, čime bi se spriječilo najgore i pacijentima pružila šansa za dulji i kvalitetniji život.
Budućnost u zdravstvu
Tim profesora Antoniadesa već radi na daljnjem razvoju i primjeni ove tehnologije. Trenutno su u procesu traženja regulatornog odobrenja kako bi alat postao standardni dio analize CT snimki u bolnicama diljem Velike Britanije. Ambicije tu ne staju; znanstvenici nadograđuju program kako bi mogao analizirati bilo koju CT snimku prsnog koša, ne samo one ciljano rađene za srce. To znači da bi se rizik od zatajenja srca mogao “oportunistički” procijeniti i kod pacijenata koji su na CT pluća poslani iz sasvim drugih razloga. Očekuje se da će prilagodba za analizu CT snimki pluća biti gotova unutar nekoliko mjeseci, što bi drastično povećalo broj ljudi kod kojih bi se rizik mogao otkriti na vrijeme.
To znači da bi se rizik od zatajenja srca mogao “oportunistički” procijeniti i kod pacijenata koji su na CT pluća poslani iz sasvim drugih razloga.
Ovaj projekt savršeno se uklapa u širu viziju zdravstva budućnosti, u kojem umjetna inteligencija igra ključnu ulogu u personaliziranoj i preventivnoj medicini. Koliki je stvarni klinički potencijal, pokazala je i pilot studija provedena u četiri britanske bolnice. Kada su liječnici dobili uvid u ocjenu rizika koju je generirao AI, u čak 45 posto slučajeva promijenili su plan liječenja za svoje pacijente, odlučujući se za intenzivniju terapiju ili češće kontrole. To je jasan dokaz da ovakvi alati ne ostaju samo u domeni znanstvenih radova, već imaju izravan i pozitivan utjecaj na kliničku praksu. U konačnici, nadaju se istraživači, široka primjena ove tehnologije mogla bi značajno smanjiti pritisak na bolnice, spriječiti nebrojene smrti i pomoći ljudima da žive dulje i zdravije. ( Ordinacija.hr )
