Iako se često doživljava kao bezazlena i pomalo komična tjelesna reakcija, kombinacija podrigivanja i štucanja može biti signal da se u vašem probavnom sustavu događa nešto više od obične probave. Uglavnom je riječ o privremenoj neugodi, no u nekim slučajevima može upućivati i na medicinska stanja koja zahtijevaju pozornost.
Gotovo svatko je barem jednom doživio tu neobičnu i često neugodnu situaciju: taman kad tijelo pokuša izbaciti višak zraka iz želuca, dijafragma se nevoljno zgrči i proizvede karakterističan zvuk štucanja. Ovaj dvostruki tjelesni odgovor zapravo je logična posljedica niza događaja u gornjem dijelu probavnog sustava. U osnovi, tijelo istovremeno pokušava riješiti dva problema – osloboditi se pritiska u želucu uzrokovanog viškom zraka, što dovodi do podrigivanja, te reagirati na iritaciju dijafragme, mišića ključnog za disanje, što rezultira štucanjem. Ova pojava najčešće je mehaničke prirode i izravno je povezana s našim navikama.
Prekomjerno gutanje zraka
Glavni krivac za ovu pojavu u većini slučajeva je aerofagija, odnosno prekomjerno gutanje zraka. Do toga dolazi nesvjesno, najčešće zbog prebrzog jedenja i pijenja, konzumacije gaziranih pića, žvakanja guma, pa čak i zbog pričanja tijekom obroka. Sav taj progutani zrak nakuplja se u želucu, stvarajući pritisak i osjećaj napuhnutosti. Tijelo taj višak zraka pokušava izbaciti kroz jednjak, što rezultira podrigivanjem, koje se medicinski naziva eruktacija. Kada je količina zraka velika, želudac se značajno širi, što stvara dodatni pritisak na okolne organe.
Sav taj progutani zrak nakuplja se u želucu, stvarajući pritisak i osjećaj napuhnutosti. Tijelo taj višak zraka pokušava izbaciti kroz jednjak, što rezultira podrigivanjem, koje se medicinski naziva eruktacija
Upravo tu na scenu stupa dijafragma. Budući da se ovaj veliki mišić, koji odvaja prsnu od trbušne šupljine, nalazi neposredno iznad želuca, naglo širenje želuca može ga mehanički podražiti. Ta iritacija može potaknuti živčane puteve koji kontroliraju dijafragmu i izazvati njezin iznenadni, nevoljni grč ili spazam. Kada se dijafragma naglo stisne, dolazi do brzog udisaja zraka koji zaustavlja naglo zatvaranje glasnica, što proizvodi svima poznati “hik” zvuk. Dakle, dok se tijelo podrigivanjem pokušava riješiti uzroka – viška zraka, štucanje je izravna posljedica tog procesa – iritacije dijafragme.
Kada se dijafragma naglo stisne, dolazi do brzog udisaja zraka koji zaustavlja naglo zatvaranje glasnica, što proizvodi svima poznati “hik” zvuk.
Iako je ovaj mehanizam najčešći, medicinska istraživanja otkrila su i složenije veze između ove dvije pojave. Jedna od njih je takozvano supragastrično podrigivanje, ponašanje pri kojem se zrak svjesno ili nesvjesno usisava u jednjak i odmah potom izbacuje, a da uopće ne stigne do želuca. Studije su pokazale da naglo širenje jednjaka zrakom tijekom supragastričnog podrigivanja može biti izravan okidač za refleks štucanja. Ovo stanje često je povezano s anksioznošću i stresom, a osobe koje pate od njega mogu podrigivati i do 20 puta u minuti.
Kada se trebate zabrinuti?
Povremene epizode istovremenog podrigivanja i štucanja, osobito nakon obilnog obroka ili konzumacije gaziranih pića, uglavnom nisu razlog za brigu. Međutim, ako ova pojava postane učestala, dugotrajna ili je praćena drugim simptomima, mogla bi upućivati na postojanje nekog medicinskog stanja. Jedan od najčešćih uzroka je gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), kod koje se želučana kiselina vraća u jednjak, izazivajući iritaciju koja može potaknuti i štucanje i potrebu za podrigivanjem.
Ostala stanja koja mogu biti u pozadini uključuju gastritis, odnosno upalu želučane sluznice, te hijatalnu herniju
Ostala stanja koja mogu biti u pozadini uključuju gastritis, odnosno upalu želučane sluznice, te hijatalnu herniju, stanje kod kojeg dio želuca prolazi kroz otvor na dijafragmi u prsni koš, što povećava rizik od refluksa i izravne iritacije dijafragme. U rijetkim slučajevima, uporno štucanje može biti simptom i ozbiljnijih neuroloških ili metaboličkih poremećaja. Stoga, ako štucanje traje duže od 48 sati ili ako je kombinacija ovih simptoma praćena jakom boli u trbuhu ili prsima, poteškoćama s gutanjem, povraćanjem ili neobjašnjivim gubitkom težine, potrebno je potražiti liječničku pomoć kako bi se utvrdio točan uzrok. Liječenje tada ovisi o dijagnozi i može uključivati promjenu životnih navika, lijekove za smanjenje želučane kiseline, a u nekim slučajevima čak i bihevioralne terapije poput vježbi disanja za kontrolu gutanja zraka. ( Ordinacija.hr )
