U sklopu inicijative Big Catch-Up primijenjeno je više od 100 milijuna doza cjepiva, no stručnjaci upozoravaju da su snažni rutinski programi imunizacije ključni za sprječavanje epidemija.
Inicijativa Big Catch-Up (BCU), opsežan višegodišnji i multinacionalni program pokrenut radi ublažavanja pada procijepljenosti uzrokovanog pandemijom COVID-19, do sada je obuhvatila oko 18,3 milijuna djece u dobi od 1 do 5 godina u 36 zemalja. U sklopu programa primijenjeno je više od 100 milijuna doza cjepiva koja spašavaju živote, čime se značajno smanjuju praznine u kolektivnoj imunosti, priopćili su Gavi, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UNICEF na početku Svjetskog tjedna cijepljenja.
Prema podacima za razdoblje od 2023. do 2025. godine, od ukupno obuhvaćene djece, procjenjuje se da je 12,3 milijuna bilo tzv. „zero-dose” djece – odnosno djece koja nikada nisu primila nijedno cjepivo. Također, oko 15 milijuna djece nije primilo cjepivo protiv ospica.
U sklopu iste inicijative primijenjeno je i 23 milijuna doza inaktiviranog cjepiva protiv poliomijelitisa (IPV) kod necijepljene i nedovoljno cijepljene djece, što se smatra ključnim korakom prema globalnom iskorjenjivanju dječje paralize. Provedba programa završena je 31. ožujka 2026., a iako se konačni podaci još obrađuju, očekuje se da će inicijativa ostvariti cilj dosezanja najmanje 21 milijun djece koja su ostala necijepljena ili nedovoljno cijepljena.
Stručnjaci ipak naglašavaju kako je, unatoč važnosti ovakvih nadoknadnih kampanja, najdjelotvorniji i najodrživiji način zaštite djece jačanje i širenje redovitih programa cijepljenja, koji sprječavaju nastanak epidemija.
Fokus na smanjenje globalnog jaza u procijepljenosti
Osim oporavka nakon pandemije, inicijativa BCU usmjerena je i na smanjenje globalnog jaza u pristupu cjepivima. Svake godine milijuni djece ne prime osnovna cjepiva prije navršene prve godine života. Najčešće se radi o djeci koja žive u krhkim, ratom pogođenim ili teško dostupnim zajednicama, a velik dio njih kasnije nikada ne bude sustavno obuhvaćen cijepljenjem.
Zemlje sudionice BCU-a u Africi i Aziji čine oko 60 % svih „zero-dose” djece u svijetu. Poremećaji u zdravstvenim sustavima tijekom pandemije dodatno su pogoršali situaciju, povećavajući broj djece koja ostaju bez osnovne zaštite.
Po prvi put, BCU je sustavno koristio rutinske sustave imunizacije kako bi obuhvatio i stariju djecu od 1 do 5 godina koja su propustila cijepljenje u najranijoj dobi, iako su ga trebala primiti u prvoj godini života.
Program je omogućio uspostavu sustava za identifikaciju, provjeru, cijepljenje i praćenje procijepljenosti, uz ažuriranje dobnih kriterija u pojedinim državama. Zdravstveni radnici dodatno su educirani kako bi lakše prepoznali i obuhvatili djecu koja su propustila cjepiva, dok su zajednice i civilno društvo aktivno uključeni u provedbu.
Među sudjelujućim državama, 12 zemalja – Burkina Faso, Demokratska Narodna Republika Koreja, Etiopija, Kenija, Madagaskar, Mauritanija, Niger, Pakistan, Somalija, Togo, Ujedinjena Republika Tanzanija i Zambija – izvijestile su da su dosegnule više od 60% sve necijepljene djece mlađe od 5 godina koja su propustila DTP1 cjepivo.
U Etiopiji je, primjerice, više od 2,5 milijuna prethodno necijepljene djece primilo DTP1 cjepivo. Osim toga, isporučeno je gotovo 5 milijuna doza IPV cjepiva te više od 4 milijuna doza cjepiva protiv ospica i drugih ključnih cjepiva.
U Nigeriji je također zabilježen značajan napredak – 2 milijuna djece koja ranije nisu bila cijepljena primila su DTP1, dok je primijenjeno 3,4 milijuna doza IPV cjepiva te milijuni drugih cjepiva.
Globalni napori i poruke stručnjaka
Iako je ovih 36 zemljala primilo financijsku i tehničku podršku Gavi-ja, WHO-a i UNICEF-a, i druge države su u istom razdoblju provodile aktivnosti usmjerene na nadoknadu propuštenog cijepljenja i oporavak imunizacijskih sustava nakon pandemije.
– Kao najveći međunarodni napor ikad usmjeren na dosezanje djece s cjepivima koja spašavaju živote, Big Catch-Up pokazuje što je moguće kada vlade, partneri i zajednice djeluju zajedno kako bi zaštitili najranjivije – istaknula je dr. Sania Nishtar, izvršna direktorica Gavi-ja.
Glavni direktor WHO-a, dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, naglasio je kako je inicijativa pomogla ublažiti jednu od najtežih posljedica pandemije.
– Cijepljenjem djece koja su ostala bez zaštite zbog poremećaja u zdravstvenim sustavima, Big Catch-Up je pomogao ispraviti jedan od velikih negativnih učinaka COVID-19 pandemije – poručio je.
Iz UNICEF-a poručuju kako su cjepiva i dalje jedno od najučinkovitijih sredstava zaštite djece.
– Cjepiva spašavaju živote. Ova inicijativa pokazuje što je moguće kada zemlje imaju resurse, alate i političku volju – poručila je izvršna direktorica Catherine Russell.
Izazovi koji slijede
Unatoč postignutom napretku, izazovi ostaju veliki. U 2024. godini oko 14,3 milijuna novorođenčadi u svijetu nije primilo nijedno cjepivo kroz rutinske programe imunizacije. Istodobno, broj slučajeva ospica raste u svim regijama, s oko 11 milijuna zabilježenih slučajeva u 2024. godini, dok se broj zemalja s velikim epidemijama gotovo utrostručio od 2021.
Stručnjaci upozoravaju da su ovakve nadoknadne kampanje nužne, ali privremene mjere te da je dugoročno rješenje u jačanju rutinskih imunizacijskih sustava koji dosljedno dopiru do sve djece.
„Za svaku generaciju – cjepiva djeluju”
WHO, UNICEF i Gavi obilježavaju Svjetski tjedan cijepljenja (24. – 30. travnja 2026.) zajedničkom kampanjom „Za svaku generaciju, cjepiva djeluju”, kojom pozivaju zemlje na održavanje i širenje obuhvata cijepljenja u svim dobnim skupinama.
U središtu globalnih strategija – uključujući Imunizacijski program do 2030. (IA2030) i strategiju Gavi 6.0 (2026. – 2030.) – ostaje isti cilj: dosegnuti djecu koja nikada nisu cijepljena i smanjiti nejednakosti u najranjivijim zajednicama, osobito u područjima pogođenima sukobima i slabim zdravstvenim sustavima.
Za održavanje postignutog napretka bit će ključno dugoročno ulaganje u nacionalne imunizacijske programe te stabilna potpora međunarodnih partnera i donatora.
(Ordinacija.hr)
