Astma se može pogoršati i zbog svakodnevnih čimbenika na koje često ne pomišljamo – od stresa i promjena vremena do kućanskih kemikalija i mirisa u okolini.
Astma je kronična bolest dišnih putova koja se očituje upalom i suženjem bronha, što može otežati disanje i izazvati različite respiratorne tegobe. Iako većina ljudi dobro poznaje uobičajene okidače poput peludi, grinja ili životinjske dlake, u svakodnevnom životu često smo izloženi i onima manje očitima.
Od promjena vremena i emocionalnog stresa, do kemikalija u kućanstvu ili čak ostataka duhanskog dima, brojni čimbenici mogu pogoršati simptome astme, a da toga nismo ni svjesni. Upravo zato je važno prepoznati i one „skrivene” okidače kako bi se rizik od napada sveo na minimum i olakšala svakodnevna kontrola bolesti.
1. “Dim iz treće ruke”
Pušenje je poznat okidač astme, no manje je poznata pojava tzv. “dima iz treće ruke”. Riječ je o ostacima duhanskog dima koji se zadržavaju u zraku te na površinama poput namještaja, tepiha, autosjedalica i odjeće, i to čak i nakon što cigareta više ne gori.
Osobe izložene ovom tipu onečišćenja mogu biti u kontaktu s više od 250 različitih kemikalija, što je posebno rizično za osobe s astmom. Zbog toga se preporučuje izbjegavanje prostora u kojima se puši, uključujući i e-cigarete i vaping, kao i zabrana pušenja u vlastitom domu i automobilu.
2. Promjene vremena
Nagli vremenski prelasci i ekstremne temperature mogu potaknuti simptome astme. Hladan i suh zrak tijekom zime može nadražiti dišne putove i izazvati upalu, dok ljeti visoke temperature i vlažan zrak mogu suziti dišne putove i otežati disanje.
Dodatno, vruć zrak može zadržavati onečišćenja i alergene, čime se povećava rizik od izloženosti. Osobama s astmom preporučuje se povremeno povlačenje u zatvoreni, klimatizirani prostor tijekom ekstremnih uvjeta.
3. Emocionalni stres
Stres i anksioznost mogu imati izravan utjecaj na simptome astme. U razdobljima pojačanog emocionalnog opterećenja može doći do stezanja u prsima i otežanog disanja.
Zbog toga se preporučuju tehnike upravljanja stresom poput dubokog disanja, mindfulnessa ili meditacije. Ako je stres dugotrajan ili teško kontroliran, korisno je potražiti pomoć stručnjaka, primjerice psihoterapeuta ili grupe podrške.
4. Ubodi i ugrizi insekata
Ubodi ili ugrizi određenih insekata mogu izazvati naglu reakciju kod osoba s astmom, osobito ako postoji alergija. Najčešći okidači uključuju pčele, ose, stršljene, žute ose i vatrene mrave. U takvim slučajevima preporučuje se konzultacija s liječnikom o nošenju adrenalinske injekcije (EpiPen) tijekom boravka na otvorenom.
Osim toga, i izloženost žoharima može biti problematična jer njihovi alergeni (izmet, dijelovi tijela i slina) mogu potaknuti simptome astme. Prevencija uključuje redovito čišćenje, neostavljanje hrane preko noći te zatvaranje pukotina i otvora u kuhinji.
5. Dušikov dioksid
Dušikov dioksid je plin bez boje i mirisa koji nastaje izgaranjem goriva poput plina, kerozina ili drva. Može nadražiti oči, nos i grlo te izazvati otežano disanje.
Čak i niske koncentracije mogu potaknuti napad astme, a dugotrajna izloženost povećava rizik od respiratornih infekcija. Kod korištenja kamina na drva važno je koristiti suho drvo koje je pravilno skladišteno, a preporučuje se i zamjena starijih peći uređajima koji zadovoljavaju EPA standarde.
6. Određene kemikalije
Brojni kućanski proizvodi sadrže kemikalije koje mogu iritirati dišne putove. Među njih spadaju sredstva za čišćenje, boje, kozmetika, pesticidi, ljepila i osvježivači zraka.
Preporučuje se korištenje takvih proizvoda u dobro prozračenim prostorima, uz otvorene prozore ili uključenu ventilaciju. Po potrebi se može koristiti i zaštitna maska, uz strogo pridržavanje uputa s ambalaže.
7. Jaki mirisi
Intenzivni mirisi parfema, kozmetike ili sredstava za čišćenje mogu izazvati iritaciju dišnih putova i potaknuti napad astme.
Osobama s astmom savjetuje se korištenje proizvoda bez mirisa, uključujući deterdžente i sredstva za osobnu higijenu. U slučaju djece s astmom, preporučuje se i da osobe koje se o njima brinu izbjegavaju korištenje parfema i kolonjske vode.
8. Kućni ljubimci
Životinjska dlaka i alergeni iz kože, sline, urina i izmeta kućnih ljubimaca mogu izazvati simptome astme kod osjetljivih osoba.
Ako postoji alergija, preporučuje se izbjegavanje držanja kućnih ljubimaca u domu, čak i privremeno. Ako ljubimac već živi u kućanstvu, važno je ograničiti njegov pristup spavaćoj sobi, redovito čistiti te koristiti HEPA filtere koji pomažu u smanjenju alergena u zraku.
Kako smanjiti rizik od svakodnevnih okidača astme
Iako nije moguće u potpunosti izbjeći sve okidače, postoji niz mjera kojima se može smanjiti njihova prisutnost i rizik od napada:
- Zabraniti pušenje u domu i automobilu
- Izbjegavati boravak na otvorenom tijekom ekstremnih temperatura ili se povremeno povući u zatvoreni prostor
- Redovito primjenjivati tehnike upravljanja stresom
- Održavati dobru hidraciju organizma
- Razmotriti nošenje EpiPena kod osoba s alergijama na insekte ili životinje
- Koristiti HEPA filtere u kućanstvu
- Birati proizvode bez dodatnih mirisa
(Ordinacija.hr)
