Dok jedni nakon nekoliko sati na suncu dobiju brončanu boju kože, drugi završe s bolnim opeklinama. Stručnjaci objašnjavaju što određuje reakciju kože i zašto ni preplanulost nije znak zdravlja.
Sunčani dani mnoge potiču na boravak na otvorenom, no reakcije kože na sunce mogu biti vrlo različite. Dok neki nakon nekoliko sati dobiju zlatnu preplanulost, drugi završe s bolnim crvenilom i opeklinama. Iako se često čini da je riječ o “sreći u genetici”, razlike su zapravo rezultat složene kombinacije biologije, genetike i količine UV zračenja kojem je koža izložena.
Stručnjaci upozoravaju da ni tamnjenje ni opeklina nisu bezazlene pojave – obje su znak da je koža pretrpjela oštećenje.
Kako koža reagira na sunce
Sunčevo ultraljubičasto (UV) zračenje sastoji se od UVA i UVB zraka, a upravo njihov učinak određuje hoće li koža potamnjeti ili izgorjeti. U koži se nalaze melanociti, stanice koje proizvode melanin – pigment koji daje boju koži, ali i djelomično štiti od UV zračenja.
Kada je koža izložena suncu, melanociti reagiraju povećanom proizvodnjom melanina kao oblikom obrane. Taj proces može dovesti do tamnjenja, ali i do upalne reakcije ako je izloženost prekomjerna.
UVA zrake uglavnom uzrokuju brže tamnjenje jer oksidiraju već postojeći melanin, dok UVB zrake potiču stvaranje novog pigmenta, ali istodobno uzrokuju veća oštećenja površinskog sloja kože i češće dovode do opeklina.
– Povećana pigmentacija nije sama po sebi oštećenje DNA, ali je znak koliko je UV zračenja koža primila – upozorava dermatolog i dermatopatolog Pedram Gerami.
Zašto svi ne reagiramo isto
Razlike u reakciji kože na sunce najvećim dijelom proizlaze iz genetike i količine melanina u koži. Ljudi svjetlije puti, s manjom količinom zaštitnog pigmenta, skloniji su opeklinama, dok osobe tamnije puti imaju veću prirodnu zaštitu i rjeđe izgore.
Jedan od ključnih čimbenika je i gen MC1R, koji regulira način na koji melanociti proizvode pigment. Određene varijante tog gena povezane su sa svjetlijom kožom, crvenom ili plavom kosom te većom osjetljivošću na sunce. Kod takvih osoba koža slabije reagira na UV oštećenje stvaranjem zaštitnog pigmenta, što povećava rizik od opeklina.
Opeklina ili preplanulost – dva lica istog oštećenja
Iako se preplanulost često doživljava kao estetski poželjna, ona je zapravo rezultat obrambenog mehanizma kože. Povećana proizvodnja melanina nastaje kao reakcija na UV oštećenje.
Opeklina od sunca predstavlja teži oblik iste reakcije. Kada je UV zračenje preintenzivno, dolazi do upale, crvenila, boli i oštećenja stanica kože. U težim slučajevima stanice odumiru i koža se počinje ljuštiti, što je znak da se organizam obnavlja nakon oštećenja.
Dermatolozi naglašavaju da ne postoji “zdrava preplanulost” – i tamnjenje i opekline zapravo su znak da je koža bila izložena štetnom zračenju.
– Ne postoji zdrava preplanulost. I opekline i preplanulost ubrzavaju starenje kože i povećavaju rizik od raka kože – ističe dermatologinja Amy Kassouf, dr. med.
Može li opeklina “prijeći” u preplanulost
U nekim slučajevima koža nakon opeklina može potamnjeti, no to ne znači da se radi o zdravom ili poželjnom procesu. Tamnjenje se događa jer stanice nastavljaju proizvoditi melanin kao odgovor na oštećenje, ali već nastala šteta ostaje.
Koliko će koža potamnjeti i koliko će dugo trajati oporavak ovisi o jačini opeklina i tipu kože. Blaže reakcije mogu se povući u roku od nekoliko dana, dok teže opekline mogu trajati tjednima i zahtijevati medicinsku pažnju.
Što se događa u koži nakon opeklina
Nakon oštećenja UV zračenjem koža prolazi kroz proces obnavljanja. Gornji sloj može se početi ljuštiti, a nova kožna barijera nastaje ispod njega. Tijekom tog procesa koža često izgleda drugačije – crvenije, tamnije ili neujednačeno u odnosu na ostatak tijela.
Ovo je prirodna reakcija organizma na oštećenje, ali i znak da je zaštitni sloj kože narušen.
Zašto su i povremene opekline rizične
Dermatološka istraživanja pokazuju da rizik od razvoja melanoma nije povezan samo s dugotrajnom izloženošću suncu, već i s povremenim, ali intenzivnim opeklinama.
– Nije problem samo dugotrajno izlaganje suncu. Već nekoliko intenzivnih opeklina tijekom života značajno je povezano s povećanim rizikom od melanoma – ističe Gerami.
Posebno je opasno izlaganje suncu u kratkim, intenzivnim epizodama – primjerice tijekom godišnjeg odmora – kada koža nije naviknuta na jače UV zračenje.
Na rizik dodatno utječu i okolišni čimbenici poput doba dana, nadmorske visine i geografske širine. UV zračenje je najjače oko podneva, a jače je i na višim nadmorskim visinama te u područjima bliže ekvatoru.
Može li se reakcija kože spriječiti
Iako se individualna osjetljivost na sunce ne može promijeniti, rizik od oštećenja kože može se značajno smanjiti pravilnim navikama. Redovito korištenje kreme za sunčanje, čak i u svakodnevnim situacijama, važno je jer UV zrake prolaze kroz prozore i tijekom boravka u zatvorenom prostoru.
Kod boravka na otvorenom preporučuje se obilno nanošenje kreme i njezino obnavljanje svakih nekoliko sati, kao i izbjegavanje izlaganja suncu u vrijeme najjačeg UV zračenja.
(Ordinacija.hr)
