Novi neinvazivni test pokazao je visoku preciznost u razlikovanju zloćudnih i dobroćudnih promjena te bi mogao promijeniti način praćenja rizičnih pacijenata.
Rak usne šupljine nije bolest o kojoj se često govori niti je među prvima na koje ljudi pomisle kada razmišljaju o prevenciji raka. Ipak, broj oboljelih posljednjih desetljeća raste, a bolest može imati ozbiljne posljedice, osobito ako se ne otkrije dovoljno rano.
Kao i kod većine zloćudnih bolesti, rano otkrivanje ključno je za uspješnije liječenje. No, dijagnostika raka usne šupljine dosad nije uvijek bila jednostavna – često uključuje invazivne postupke koji mogu biti neugodni za pacijente.
Znanstvenici iz Ujedinjenog Kraljevstva i Indije sada su razvili i testirali novu, neinvazivnu metodu koja bi mogla promijeniti način na koji se rak usne šupljine otkriva i prati. Novi test može precizno identificirati prisutnost raka u ranoj fazi, a rezultati su dostupni već unutar jednog sata.
– Ovaj test liječnicima pruža brz, precizan i neinvazivan način procjene pacijenata, a posebno je važno što se može ponavljati. To znači da sada možemo redovito i sustavno pratiti pacijente s trajnim prekanceroznim promjenama te otkriti rak puno ranije nego što smo to dosad mogli – izjavio je Muy-Teck Teh, oralni onkolog sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu.
Rani znakovi često se zanemare
Rak usne šupljine najčešće se pojavljuje kao dugotrajna ranica ili promjena boje na usnama, desnima, jeziku ili unutarnjoj strani obraza. Mnoge takve promjene nisu zloćudne i mogu biti potpuno bezopasne, no važno ih je provjeriti. Problem je što standardna dijagnostika često zahtijeva biopsiju – uzimanje uzorka tkiva skalpelom – što može biti bolno, osobito na osjetljivom području poput usne šupljine.
Dodatni izazov predstavlja praćenje promjena koje u početku nisu kancerogene, ali se s vremenom mogu razviti u rak. U takvim slučajevima pacijentima su ponekad potrebne ponovljene biopsije. Zbog neugode i invazivnosti postupka dio pacijenata odustaje od redovitih kontrola. Upravo zato znanstvenici traže jednostavnije i ugodnije metode praćenja.
Dovoljan je samo kratki bris četkicom
Nova metoda nazvana kvantitativni dijagnostički sustav indeksa malignosti (qMIDS) temelji se na jednostavnom brisu sumnjive promjene u usnoj šupljini.
Umjesto kirurškog uzimanja uzorka tkiva, liječnik posebnom četkicom uzima stanice s površine promjene, a zatim se one analiziraju kako bi se pronašli znakovi aktivnosti četiri specifična gena povezana s rakom usne šupljine. Istodobno se uzima i kontrolni uzorak s dijela usne šupljine koji nije zahvaćen promjenom, kako bi se rezultati mogli usporediti.
Prethodne verzije qMIDS testa već su pokazale dobre rezultate u velikim istraživanjima, a u novoj studiji znanstvenici su željeli provjeriti koliko je njegova najnovija verzija učinkovita u razlikovanju raka usne šupljine od dobroćudnih promjena. U istraživanju su sudjelovali 545 pacijenata koji su imali promjene u usnoj šupljini za koje se sumnjalo da bi mogle biti kancerogene.
Rezultati su bili vrlo ohrabrujući – test je pokazao ukupnu točnost od 95,5 posto, dok su lažno pozitivni i lažno negativni rezultati bili manji od pet posto. Analiza je bila završena unutar jednog sata.
– Bili smo iskreno iznenađeni činjenicom da je uspješnost testa brisom četkice usporediva s mikrobiopsijom – rekao je Teh. Prema njegovim riječima, rezultati pokazuju da je biološki signal koji daju četiri ključna gena dovoljno snažan i dosljedan da se može otkriti čak i iz površinskih stanica prikupljenih jednostavnim brisom.
Test bi mogao pomoći i u dugoročnom praćenju pacijenata
Osim što bi mogao poštedjeti pacijente s niskim rizikom nepotrebnih i neugodnih biopsija, novi test mogao bi biti posebno koristan za osobe koje imaju veći rizik od razvoja raka usne šupljine. Budući da se postupak može jednostavno ponavljati, liječnici bi mogli redovito pratiti postojeće promjene i ranije uočiti ako se one počnu pretvarati u zloćudne. Pravodobno otkrivanje moglo bi omogućiti ranije liječenje i bolje ishode za pacijente.
Ovakav napredak posebno je važan jer se broj slučajeva raka usne šupljine u svijetu više nego udvostručio od 1990. godine, kao i broj smrtnih slučajeva povezanih s ovom bolešću. Stručnjaci smatraju da povećanom riziku mogu pridonijeti različiti čimbenici životnog stila, uključujući pušenje, konzumaciju alkohola i velik unos zaslađenih pića. Povezuje ga se i s infekcijama humanim papiloma virusom (HPV).
Istraživači sada rade na komercijalizaciji testa te navode kako bi mogao biti dostupan za kliničku primjenu u roku od približno dvije godine. Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Biomarker Research.
(Ordinacija.hr)
