Angina pektoris nije bolest sama po sebi, već ključni simptom koji ukazuje na smanjen protok krvi u srčani mišić. Prepoznavanje njezinih znakova može biti presudno jer često služi kao upozorenje na ozbiljnije srčane probleme, uključujući i srčani udar.
Angina pektoris opisuje se kao pritisak, stezanje ili tupa bol u središtu prsnog koša, koja se može širiti u ramena, ruke, vrat ili čeljust. Taj osjećaj nije bolest, već signal da srčani mišić ne dobiva dovoljno kisika, najčešće zbog suženja koronarnih arterija uzrokovanog aterosklerozom. Okidači su obično fizički napor, stres ili hladnoća. Ključno je razlikovati stabilnu anginu, koja je predvidljiva, javlja se pri naporu i prestaje mirovanjem, od nestabilne. Opasnija nestabilna angina javlja se nepredvidivo, čak i u mirovanju, traje duže i predstavlja hitno medicinsko stanje jer može prethoditi srčanom udaru. Postoje i rjeđi oblici, poput Prinzmetalove angine uzrokovane grčem arterija.
Kratkoća daha, iznenadni umor
Osim boli u prsima, simptomi angine uključuju i kratkoću daha, iznenadni umor, znojenje, mučninu ili vrtoglavicu. Manifestacija se može razlikovati među spolovima. Dok muškarci češće doživljavaju “klasičnu” bol koja se širi u lijevu ruku, žene mogu iskusiti atipične simptome. Kod njih se nelagoda češće javlja kao bol u leđima, trbuhu ili čeljusti, uz izraženiji osjećaj mučnine i neobjašnjivog umora, što ponekad otežava pravovremeno prepoznavanje problema. Ignoriranje ovih znakova, ma koliko suptilni bili, nosi ozbiljan rizik za zdravlje.
Dok muškarci češće doživljavaju “klasičnu” bol koja se širi u lijevu ruku, žene mogu iskusiti atipične simptome. Kod njih se nelagoda češće javlja kao bol u leđima, trbuhu ili čeljusti, uz izraženiji osjećaj mučnine i neobjašnjivog umora
Dijagnoza angine pektoris započinje detaljnim razgovorom s liječnikom o karakteristikama boli, okidačima i faktorima rizika poput pušenja, povišenog tlaka, dijabetesa i obiteljske povijesti bolesti. Slijede temeljne pretrage. Elektrokardiogram (EKG) snima električnu aktivnost srca, no kako u mirovanju može biti uredan, često se radi test opterećenja (ergometrija), gdje se rad srca prati tijekom kontroliranog fizičkog napora. Paralelno se rade i krvne pretrage za provjeru srčanih enzima, čije povišene razine mogu signalizirati oštećenje srčanog mišića.
Elektrokardiogram (EKG) snima električnu aktivnost srca, no kako u mirovanju može biti uredan, često se radi test opterećenja (ergometrija), gdje se rad srca prati tijekom kontroliranog fizičkog napora.
Ako postoji sumnja, koriste se detaljnije slikovne metode. Ehokardiogram (ultrazvuk srca) pruža uvid u strukturu i funkciju srčanog mišića, otkrivajući područja srčanog mišića koja se slabije pokreću zbog nedostatka kisika. “Zlatnim standardom” za preciznu dijagnozu koronarne bolesti smatra se invazivna koronarna angiografija. To je postupak gdje se kroz arteriju uvodi kateter do srca te ubrizgava kontrastno sredstvo. Rendgenske snimke tada jasno pokazuju suženja ili začepljenja arterija. Prednost angiografije je što, osim dijagnostičke, ima i važnu terapijsku ulogu, jer se otkriveno kritično suženje često može riješiti ugradnjom stenta. ( Ordinacija.hr )
