Istraživanje objavljeno u časopisu Nature pokazalo je da ketogena prehrana može imati potpuno suprotne učinke u različitim dijelovima crijeva – dok u debelom crijevu usporava razvoj tumora, u tankom ga može potaknuti.
Ketogena prehrana već godinama privlači veliku pozornost javnosti. Izvorno je razvijena kao terapija za osobe s epilepsijom, no danas se primjenjuje i u svrhu mršavljenja, regulacije šećera u krvi te se istražuje njezin mogući učinak kod neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti. Posljednjih godina znanstvenici ispituju i može li imati ulogu u prevenciji ili liječenju raka.
Iako su neka dosadašnja istraživanja upućivala na to da bi ketogena prehrana mogla usporiti rast pojedinih tumora, rezultati nisu bili jednoznačni. Novo istraživanje objavljeno u uglednom časopisu Nature sada dodatno komplicira sliku jer pokazuje da ista prehrana može imati potpuno suprotne učinke – ovisno o tome o kojem je dijelu crijeva riječ.
Suprotni učinci u tankom i debelom crijevu
Znanstvenici s Massachusetts Institute of Technologyja (MIT), predvođeni biologom i patologom Omerom Yilmazom, proučavali su učinke ketogene prehrane na miševima genetski predisponiranima za razvoj crijevnih tumora. Željeli su provjeriti vrijede li prethodni nalazi o zaštitnom učinku ketogene prehrane protiv raka debelog crijeva i za druge dijelove probavnog sustava.
U istraživanju su miševi bili podijeljeni u tri skupine. Jedna je dobivala ketogenu prehranu, druga standardnu kontrolnu prehranu, a treća visokokaloričnu prehranu bogatu mastima kakva se često koristi za izazivanje pretilosti u laboratorijskim istraživanjima. Rezultati su iznenadili istraživače.
Kod miševa na ketogenoj prehrani tumori tankog crijeva razvijali su se jednako često, pa čak i češće nego kod životinja koje su konzumirale prehranu koja potiče pretilost, iako su pritom ostali vitki. Istodobno je ketogena prehrana i dalje pokazivala zaštitni učinak u debelom crijevu te usporavala razvoj tumora, što potvrđuje rezultate nekih ranijih istraživanja.
Nisu kriva ketonska tijela
Još zanimljiviji bio je odgovor na pitanje zbog čega dolazi do tako različitih učinaka. Dugo se smatralo da su za moguće zdravstvene koristi ketogene prehrane zaslužna ketonska tijela, osobito beta-hidroksibutirat (BHB), molekula koja nastaje tijekom ketoze kada organizam umjesto ugljikohidrata koristi masti kao glavni izvor energije.
Međutim, istraživači su otkrili da ketonska tijela nisu bila odgovorna ni za zaštitni učinak u debelom crijevu ni za ubrzani razvoj tumora u tankom crijevu.
– Iznenađujuće, ni povećanje ni potpuno uklanjanje proizvodnje ketonskih tijela nije promijenilo rast crijevnih tumora – izjavio je za ScienceAlert Fangtao Chi, molekularni biolog s MIT-a i jedan od vodećih autora studije. Kako objašnjava, pokazalo se da je poticanje razvoja tumora u tankom crijevu povezano s metabolizmom prehrambenih masti, a ne s ketonskim tijelima.
Ključnu ulogu ima metabolizam masti
Istraživanje je pokazalo da tijekom razgradnje prehrambenih masti, odnosno procesa poznatog kao oksidacija masnih kiselina, dolazi do aktivacije proteina nazvanih PPAR. Ti proteini potiču intenzivniju diobu crijevnih matičnih stanica. Iako je takva pojačana aktivnost korisna za obnovu oštećenog tkiva, istodobno povećava mogućnost da se dio tih stanica pretvori u tumorske stanice.
– Veći broj matičnih stanica znači da se tanko crijevo može učinkovitije oporaviti nakon ozljede, ali s druge strane povećava se i rizik od nastanka tumora – objasnio je Omer Yilmaz.
Novo istraživanje dovodi u pitanje dosadašnje teorije
Rezultati ove studije razlikuju se od zaključaka istraživanja objavljenog 2022. godine, također u časopisu Nature, koje je sugeriralo da upravo ketonska tijela štite od raka debelog crijeva. Prema novim nalazima, ključnu ulogu ipak imaju prehrambene masti i način na koji ih stanice iskorištavaju, a ne sama ketonska tijela.
– O prehrani i metabolizmu često se govori kao da su ista stvar, ali to nije uvijek slučaj. Naši rezultati pokazuju da je u ovom modelu upravo visok udio prehrambenih masti, a ne ketonska tijela nastala tijekom ketoze, odgovoran za učinke na rak crijeva. Zato je važno razlikovati ketogenu prehranu od dodataka prehrani koji sadrže ketone – ističe hepatologinja Jessica Shay, jedna od vodećih autorica rada.
I Yilmaz priznaje da su rezultati iznenadili istraživački tim.
– Očekivali smo da će ketonska tijela poput BHB-a biti glavni pokretači ovih učinaka. Umjesto toga pokazalo se da su ona zapravo samo metabolički promatrači – poručuje.
Što to znači za ljude?
Autori upozoravaju da je riječ o pretkliničkom istraživanju provedenom na miševima te da se rezultati ne mogu izravno prenijeti na ljude. Životinje korištene u istraživanju bile su genetski predisponirane za razvoj crijevnih tumora. Najbliži ekvivalent tom modelu kod ljudi je obiteljska adenomatozna polipoza – rijetka nasljedna bolest koja značajno povećava rizik od razvoja tumora u crijevima.
Znanstvenici naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo odvijaju li se isti mehanizmi i u ljudskom organizmu.
Studija također sugerira da dodaci prehrani s ketonima, koji su danas široko dostupni na tržištu, vjerojatno neće izazvati ni potencijalne koristi ni moguće rizike uočene u ovom istraživanju. Budući da su učinci povezani s metabolizmom masti, a ne sa samim ketonskim tijelima, samo povećanje njihove razine možda neće imati isti biološki učinak.
Istraživački tim sada pokušava odgovoriti na pitanje koje ih je najviše zaintrigiralo – zašto ista prehrana u dva susjedna dijela crijeva izaziva potpuno različite reakcije.
– Još ne znamo zašto različito reagiraju. Upravo je to pitanje na kojem sada radimo – zaključio je Yilmaz.
(Ordinacija.hr)
