Folna kiselina, poznatija kao vitamin B9, ključan je nutrijent za pravilno funkcioniranje organizma. Njezin nedostatak može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, no uz pravilnu prehranu i ciljanu suplementaciju, rizik se može značajno smanjiti
Folat, prirodni oblik vitamina B9, esencijalan je mikronutrijent za temeljne tjelesne procese poput sinteze DNK, diobe stanica i metabolizma proteina. Iako se često poistovjećuje s folnom kiselinom, važno je znati da je folna kiselina sintetički oblik koji se koristi u suplementima i obogaćenoj hrani te se, paradoksalno, bolje apsorbira. Bez adekvatne razine ovog vitamina, ključni gradivni procesi u tijelu su ugroženi, što je posebno kritično u razdobljima brzog rasta, poput trudnoće.
Umor, slabost i bljedilo kože
Manjak folata rizik je za određene skupine, uključujući trudnice, osobe s probavnim poremećajima poput celijakije te one koji prekomjerno konzumiraju alkohol. Simptomi su često suptilni i manifestiraju se kao kronični umor, slabost, poteškoće s koncentracijom i bljedilo kože. U težim slučajevima može doći do megaloblastične anemije, stanja u kojem koštana srž proizvodi abnormalno velike i nezrele crvene krvne stanice, što smanjuje opskrbu tijela kisikom. Drugi znakovi uključuju ranice u ustima, natečen jezik i razdražljivost.
Folat je bitan i za zdravlje srca. Zajedno s vitaminima B6 i B12, sudjeluje u razgradnji aminokiseline homocisteina, čije su visoke razine povezane s povećanim rizikom od ateroskleroze.
Najvažnija uloga folata jest u prevenciji teških urođenih mana, poznatih kao defekti neuralne cijevi. Budući da se neuralna cijev zatvara u prvih 28 dana nakon začeća, često prije nego što žena i sazna da je trudna, ključno je imati dovoljnu razinu folata u organizmu već tada. Zbog toga se svim ženama reproduktivne dobi preporučuje preventivno uzimanje 400 mikrograma (mcg) folne kiseline dnevno.
Preporučeni dnevni unos za odrasle iznosi 400 mcg, a za trudnice 600 mcg, što se može postići uravnoteženom prehranom.
Folat je bitan i za zdravlje srca. Zajedno s vitaminima B6 i B12, sudjeluje u razgradnji aminokiseline homocisteina, čije su visoke razine povezane s povećanim rizikom od ateroskleroze, srčanog i moždanog udara. Iako su studije o prevenciji ponovnog srčanog udara dale mješovite rezultate, brojne analize potvrdile su da suplementacija folnom kiselinom može značajno smanjiti rizik od prvog moždanog udara, posebice u populacijama bez sustavnog obogaćivanja hrane ovim vitaminom.
Najbolji prirodni izvori su tamnozeleno lisnato povrće poput špinata i kelja, mahunarke kao što su leća i grah, šparoge, brokula, agrumi i jaja.
Preporučeni dnevni unos za odrasle iznosi 400 mcg, a za trudnice 600 mcg, što se može postići uravnoteženom prehranom. Najbolji prirodni izvori su tamnozeleno lisnato povrće poput špinata i kelja, mahunarke kao što su leća i grah, šparoge, brokula, agrumi i jaja. Ako prehrana nije dovoljna, koriste se suplementi folne kiseline. No, s njima je potreban oprez. Unos veći od 1000 mikrograma dnevno može prikriti simptome nedostatka vitamina B12, što je osobito opasno za starije osobe. Kod njih, naime, neliječeni manjak B12 vitamina može izazvati trajno i nepovratno oštećenje živčanog sustava. Zato je prije uzimanja visokih doza nužna konzultacija s liječnikom. ( Ordinacija.hr )
