Aneurizma mozga, izbočina na krvnoj žili nalik tempiranoj bombi, često ne daje znakove upozorenja dok ne pukne. Razumijevanje suptilnih i dramatičnih simptoma ključno je za pravovremenu reakciju i sprječavanje katastrofalnih posljedica.
Aneurizma mozga, poznata i kao cerebralna aneurizma, slabo je, izbočeno mjesto na stijenci arterije u mozgu koje se pod pritiskom krvi napuhuje poput balona. Iako su relativno česte, većina njih nikada ne pukne. Često se slučajno otkriju tijekom pretraga za druga stanja. Opasnost leži u nepredvidivosti – ako stijenka popusti, dolazi do rupture koja uzrokuje krvarenje u mozak, smrtonosno stanje koje zahtijeva hitnu intervenciju.
Bol iznad i iza oka
Većina nerupturiranih aneurizmi ne izaziva simptome, zbog čega ih se naziva “tihim ubojicama”. Ipak, ako aneurizma naraste, može vršiti pritisak na okolna moždana tkiva i živce te uzrokovati znakove upozorenja. To uključuje bol iznad i iza oka, primjetno proširenu zjenicu, promjene u vidu poput zamagljenja ili dvostruke slike te osjećaj utrnulosti na jednoj strani lica. Pojava upravo ovih znakova jasan je signal za hitan odlazak liječniku.
Ključni simptom je iznenadna, nesnosna glavobolja koju pacijenti opisuju kao “najgoru glavobolju u životu”. Ta “gromovita glavobolja” dostiže vrhunac unutar minute i potpuno je drugačija od ijedne prije
Puknuće aneurizme dramatičan je i životno ugrožavajući događaj. Ključni simptom je iznenadna, nesnosna glavobolja koju pacijenti opisuju kao “najgoru glavobolju u životu”. Ta “gromovita glavobolja” dostiže vrhunac unutar minute i potpuno je drugačija od ijedne prije. Gotovo uvijek je prate jaka mučnina i povraćanje, ukočenost vrata, izražena osjetljivost na svjetlo, konfuzija, a u najtežim slučajevima epileptični napadaj ili gubitak svijesti.
Prije katastrofalne rupture, aneurizma ponekad lagano “curi”, ispuštajući manju količinu krvi. Taj fenomen, “sentinel krvarenje”, može se dogoditi danima ili tjednima prije masivnog puknuća. Glavni simptom je iznenadna jaka glavobolja koja se često pogrešno tumači kao migrena. Prepoznavanje ovog znaka pruža ključnu priliku za intervenciju prije nego što bude prekasno.
Tko je u opasnosti i zašto nastaju?
Točan uzrok nastanka aneurizme često je nepoznat, no vjeruje se da je posljedica stanjivanja stijenki arterija. Određeni faktori značajno povećavaju rizik. Neki su nepromjenjivi, poput dobi (rizik raste nakon 40. godine), spola (češće su kod žena) i genetske predispozicije. Osobe s obiteljskom povijesti aneurizmi ili nasljednim poremećajima vezivnog tkiva imaju veći rizik. S druge strane, postoje i faktori na koje možemo utjecati. Tu se ističu pušenje, koje izravno oštećuje krvne žile, te kronično povišen krvni tlak koji ih slabi. Zlouporaba droga i prekomjerna konzumacija alkohola također doprinose riziku.
Put do dijagnoze i mogućnosti liječenja
Rana dijagnoza ključna je za sprječavanje rupture. Kod sumnje na puknuće, prva je pretraga CT mozga koji otkriva krvarenje. Za detaljan prikaz krvnih žila i potvrdu aneurizme koriste se CT angiografija, magnetska rezonancija (MRA) i cerebralna angiografija. Liječenje ovisi o nizu faktora. Male, nerupturirane aneurizme s niskim rizikom često se samo prate uz regulaciju tlaka. Gdje je rizik od rupture visok ili je do nje došlo, primjenjuju se dva glavna pristupa. Jedan je minimalno invazivna endovaskularna embolizacija, gdje se kateterom u aneurizmu postavljaju sitne zavojnice kako bi se zatvorila. Drugi je neurokirurško klipanje, gdje kirurg postavlja metalnu kvačicu na vrat aneurizme, isključujući je iz krvotoka. ( Ordinacija.hr )
