Limfno hodanje kombinira uobičajenu šetnju s dubokim disanjem, većim pokretima rukama i uspravnim držanjem, no stručnjaci ističu da zasad nema dovoljno dokaza da je bolje od običnog hodanja.
Hodanje je jedna od najjednostavnijih aktivnosti koju možemo uključiti u svakodnevni život, a sada je dobilo i novu „verziju“ koja osvaja društvene mreže. Riječ je o limfnom hodanju, tehnici koja kombinira šetnju s dubokim disanjem i većim pokretima rukama, a navodno potiče limfnu drenažu. No treba li doista mijenjati svoju uobičajenu šetnju zbog ovog trenda?
Stručnjaci kažu da određeni elementi limfnog hodanja mogu biti korisni, ali zasad nema dovoljno dokaza da je ono bolje od klasičnog hodanja. Drugim riječima, ako već redovito šetate, ne morate nužno mijenjati svoju rutinu.
Što je zapravo limfno hodanje?
Limfni sustav dio je imunološkog sustava, a čine ga limfni čvorovi, limfne žile, koštana srž i druga tkiva. Njegova je važna zadaća odvoditi višak tekućine iz tkiva te sudjelovati u uklanjanju štetnih tvari i otpadnih produkata.
Za razliku od krvožilnog sustava, koji ima srce kao svojevrsnu pumpu za pokretanje krvi, limfni sustav nema takvu središnju pumpu. Za cirkulaciju limfne tekućine stoga je važno kretanje tijela i rad mišića.
Upravo se na tome temelji limfno hodanje. Iako se ono ne razlikuje dramatično od obične šetnje, uključuje nekoliko dodatnih pokreta i tehnika disanja kojima je cilj potaknuti protok limfe.
– Ono što ljudi nazivaju limfnim hodanjem zapravo je obično hodanje uz nekoliko namjernih dodataka: sporo disanje iz trbuha usklađeno s koracima, izraženije pokrete rukama i uspravno držanje – objasnila je za Verywell Kelly Sturm, fizioterapeutkinja i certificirana terapeutkinja za onkološku rehabilitaciju i limfedem.
Prema njezinim riječima, zapravo će bilo koja vrsta hodanja pomoći kretanju limfne tekućine. Kada se mišići kontrahiraju, stišću limfne žile koje se nalaze oko njih i tako potiskuju limfu. Razlika je u tome što je limfno hodanje namjernije usmjereno na poticanje limfnog protoka.
Zašto se naglasak stavlja na duboko disanje i pokrete rukama?
Prema Sturm, najveći broj limfnih čvorova nalazi se u području trbuha, dok se u blizini ključne kosti nalazi područje kroz koje se limfna tekućina može drenirati prije nego što se glavna limfna žila ponovno ulije u krvotok. Zbog toga duboko, odnosno dijafragmalno disanje ima važnu ulogu.
– Duboko disanje iz trbuha može promijeniti tlak u prsnom košu i trbuhu te pomoći u pokretanju tekućine kroz to središnje područje – objašnjava Sturm.
Istodobno, veći i izraženiji pokreti rukama mogu dodatno potaknuti limfni protok u gornjem dijelu tijela. Ideja je, dakle, tijekom hodanja kombinirati kretanje, uspravno držanje, dublje disanje i aktivnije pokrete rukama kako bi se potaknulo kretanje limfne tekućine.
Je li limfno hodanje stvarno bolje od običnog hodanja?
Popularnost različitih tehnika limfne drenaže na društvenim mrežama mogla bi stvoriti dojam da je limfno hodanje superiorno običnoj šetnji. Međutim, stručnjaci zasad upozoravaju da za takav zaključak nema dovoljno znanstvenih dokaza.
– Zdravlju limfnog sustava na društvenim se mrežama pridaje sve više pažnje, što me veseli, ali za mnoge od tih tvrdnji nedostaju dokazi – kaže Kathleen Shillue, fizioterapeutkinja i certificirana terapeutkinja za limfedem te klinička direktorica ambulantne rehabilitacije u Beth Israel Deaconess Medical Centeru.
Trenutačno nema kvalitetnih dokaza da je neka konkretna vrsta vježbanja bolja od druge kada je riječ o funkciji limfnog sustava. Jedan od razloga je i nedostatak istraživanja koja izravno uspoređuju limfno i obično hodanje.
– Nemamo istraživanja koja izravno pokazuju da limfno hodanje nadmašuje obično hodanje, ali imamo dokaze za pojedine elemente na kojima se ono temelji – objašnjava Sturm.
Poznato je da su kretanje i tjelesna aktivnost korisni za limfni sustav, dok se duboko disanje već desetljećima koristi kao dio tretmana limfnog sustava upravo zato što može pomoći središnjoj limfnoj drenaži.
Obično hodanje ima brojne zdravstvene prednosti
Bez obzira na to prakticirate li posebnu tehniku ili jednostavno hodate svojim uobičajenim tempom, sama šetnja ima brojne zdravstvene koristi. Hodanje, kaže Sturm, održava aktivnom mišićnu pumpu koja pokreće limfu, a dobro je i za srce, kosti, raspoloženje i san.
Limfno hodanje pritom može imati dodatnu korist zahvaljujući dubokom disanju. Ono može pomoći središnjoj limfnoj drenaži u području prsnog koša, ali i pridonijeti regulaciji živčanog sustava.
– Mnogi moji pacijenti nose napetost koje nisu ni svjesni, a sporo disanje tijekom hodanja pomaže im na više načina, a ne samo kada je riječ o kretanju tekućine – dodaje Sturm.
Ipak, stručnjaci ističu da je puno važnije redovito biti fizički aktivan nego opterećivati se time hodate li na “pravilan” način.
– Preporučujemo pacijentima da pokušaju ostvariti opće preporuke od 150 do 300 minuta tjelesne aktivnosti tjedno te vježbe snage najmanje dva puta tjedno – kaže Shillue. Nakon toga, najbolje je odabrati oblik aktivnosti koji se može uklopiti u vlastite navike, raspored i način života.
Tko bi posebno mogao imati koristi?
Ako ste zdravi i zanima vas limfno hodanje, nema razloga da ga ne isprobate. Hodanje i duboko disanje općenito su sigurne i korisne navike, a ova tehnika ne zahtijeva posebnu opremu ni dodatne troškove.
– Za zdravu osobu koju zanima limfno hodanje, najbolje je na njega gledati kao na svojevrsnu nadogradnju šetnje koju već prakticira – kaže Sturm.
Posebno bi moglo biti korisno osobama s limfedemom, stanjem kod kojeg zbog poremećaja limfnog sustava dolazi do nakupljanja limfne tekućine i oticanja, primjerice nogu. Ipak, važno je naglasiti da limfno hodanje nije samostalna terapija za limfedem.
– Kod osoba s limfedemom limfno hodanje nije samostalna terapija, ali može biti koristan dio kontrole oticanja – ističe Sturm.
Osobe s limfedemom trebale bi, uz redovito kretanje, slijediti preporučeni plan liječenja. To može uključivati nošenje kompresijskih čarapa tijekom hodanja i druge oblike terapije, poput ručne limfne drenaže.
Kada treba biti oprezan?
Iako je hodanje sigurno za većinu ljudi, postoje situacije u kojima je prije početka nove tjelesne aktivnosti potrebno razgovarati s liječnikom.
– Ako imate srčanu ili plućnu bolest, najprije se posavjetujte s liječnikom – upozorava Sturm.
Također, novu oteklinu, crvenilo, osjećaj topline ili bol u ruci ili nozi ne treba pripisivati samo problemima s limfnom drenažom. Takvi simptomi mogu upućivati na infekciju ili krvni ugrušak, zbog čega je važno javiti se zdravstvenom timu.
(Ordinacija.hr)
