Bol, oteklina i modrice mogu se pojaviti i kod uganuća i kod prijeloma gležnja, no neki znakovi mogu upozoriti na ozbiljniju ozljedu. Saznajte kada je potreban liječnički pregled i kako izgleda oporavak.
Bol, oteklina i modrice mogu se pojaviti i kod uganuća i kod prijeloma gležnja, zbog čega nije uvijek lako procijeniti koliko je ozljeda ozbiljna. Ipak, postoje određeni znakovi koji mogu ukazivati na prijelom i kada je potrebno potražiti liječničku pomoć.
Gležanj je jedan od najopterećenijih zglobova u tijelu pa nije neobično da se ozlijedi pri sportu, padu, pogrešnom doskoku ili jednostavnom proklizavanju. Dok kod uganuća dolazi do istezanja ili oštećenja ligamenata koji stabiliziraju zglob, kod prijeloma je riječ o puknuću jedne ili više kostiju.
Kako razlikovati uganuće od prijeloma?
Na prvi pogled ozljede mogu izgledati vrlo slično. Ipak, nekoliko znakova može pomoći u procjeni.
Zvuk u trenutku ozljede: Kod prijeloma se ponekad čuje zvuk pucanja ili krckanja, dok se kod uganuća može čuti pucketanje.
Izgled gležnja: Ako je gležanj vidljivo deformiran, iskrivljen ili primijetite neuobičajenu izbočinu, veća je vjerojatnost da je riječ o prijelomu.
Intenzitet boli: Kod prijeloma je bol često jaka i može potrajati satima ili danima nakon ozljede.
Utrnulost: Gubitak osjeta može se pojaviti kod obje ozljede, ali češći je kod prijeloma.
Mogućnost oslanjanja na nogu: Ako ne možete stati na ozlijeđenu nogu ili napraviti nekoliko koraka, to može biti znak prijeloma. Ipak, ni kod težeg uganuća oslanjanje na nogu ne mora biti moguće.
Koji su simptomi?
Najčešći simptomi i uganuća i prijeloma su bol, oteklina, modrice, osjetljivost na dodir i smanjena pokretljivost.
Kod uganuća bol je češće lokalizirana na određenom području gležnja, a može se pojaviti i osjećaj nestabilnosti te poteškoće s hodanjem.
Kod prijeloma bol je često izraženija i može se širiti oko samog zgloba. Osoba se uglavnom ne može osloniti na ozlijeđenu nogu, a u težim slučajevima gležanj može biti vidljivo deformiran.
Važno je imati na umu da se samo na temelju simptoma ne može uvijek pouzdano utvrditi je li gležanj slomljen.
Kako nastaju ove ozljede?
Uganuće najčešće nastaje kada se gležanj naglo izvrne ili zarotira prema unutra. To se može dogoditi pri hodanju ili trčanju po neravnom terenu, pogrešnom doskoku, gubitku ravnoteže ili proklizavanju. Rizik može povećati i nestabilna obuća, poput japanki ili cipela s visokom potpeticom.
Prijelom je obično posljedica snažnije sile. Može nastati pri težim sportskim ozljedama, snažnim padovima ili prometnim nesrećama.
Kada treba otići liječniku?
Ako nakon ozljede imate bol i oteklinu koji se ne smanjuju nakon odmora, hlađenja ledom, kompresije i podizanja noge, trebali biste se javiti liječniku.
Kod sumnje na prijelom liječnik će pregledati gležanj i, prema potrebi, napraviti rendgensku snimku. Rendgen se osobito preporučuje kada postoji bolnost nad kostima gležnja ili kada se osoba neposredno nakon ozljede ne može osloniti na stopalo.
Ako je rendgen uredan, a prisutni su bol, oteklina i modrice, često je riječ o uganuću i dodatne pretrage nisu potrebne. Međutim, ako tegobe potraju tjednima ili mjesecima, liječnik može preporučiti magnetsku rezonanciju kako bi se provjerilo postoji li oštećenje ligamenta ili tetive.
Kada je zbog uganuća potrebna hitna pomoć?
I uganuće ponekad zahtijeva hitan pregled. Potražite liječničku pomoć bez odgađanja ako:
- ne možete pomicati gležanj
- imate visoku temperaturu, što može upućivati na infekciju
- bol je vrlo jaka i ne smanjuje se ni nakon lijekova protiv bolova
- bol se ne počinje smanjivati nakon dva do tri dana.
Kako se liječi uganuće?
Kod blažih uganuća cilj je smanjiti bol i oteklinu te postupno vratiti pokretljivost i stabilnost gležnja. Liječenje može uključivati:
- odmor i smanjenje opterećenja ozlijeđenog gležnja
- hlađenje ledom
- lijekove protiv bolova, poput paracetamola ili nesteroidnih protuupalnih lijekova, primjerice ibuprofena
- ortozu za gležanj ako je zglob nestabilan
- štake ako je hodanje bolno
- vježbe istezanja i jačanja mišića oko gležnja.
Kod težih uganuća liječnik može preporučiti fizikalnu terapiju, koja pomaže vratiti opseg pokreta, snagu, ravnotežu i normalan obrazac hoda.
Prijelom često zahtijeva dulji oporavak
Kod prijeloma je najprije potrebno imobilizirati gležanj kako bi se kosti mogle pravilno sraste. Ovisno o vrsti i težini prijeloma, koriste se gips ili ortopedska čizma. Kod težih prijeloma može biti potrebna operacija tijekom koje se kosti vraćaju u pravilan položaj i učvršćuju vijcima i pločicama.
U početnom razdoblju osoba obično ne smije opterećivati ozlijeđenu nogu, a za kretanje se koriste štake, hodalica ili druga pomagala. Nakon razdoblja imobilizacije postupno se uvodi opterećenje i fizikalna terapija. Oporavak može trajati nekoliko mjeseci, a vježbe su usmjerene na vraćanje pokretljivosti, snage i ravnoteže.
Kako smanjiti rizik od ozljede?
Dobra obuća koja pruža potporu gležnju može pomoći u smanjenju rizika od ozljede. Također je dobro biti oprezan na skliskim i neravnim površinama te ne žuriti pri hodanju niz stepenice.
Redovito jačanje mišića oko gležnja, osobito mišića koji sudjeluju u njegovoj stabilizaciji, također može pomoći u smanjenju rizika od uganuća i drugih ozljeda.
(Ordinacija.hr)
