Stres, umor, manjak sna i previše kofeina među najčešćim su okidačima, no dugotrajno ili učestalo trzanje ponekad može biti povezano i s drugim zdravstvenim stanjima.
Povremeno trzanje kapka vrlo je česta pojava i najčešće nije razlog za zabrinutost. Može se pojaviti nakon neprospavane noći, u razdobljima stresa ili nakon previše kave, a u većini slučajeva nestane samo od sebe. Ipak, nije svako trzanje oka isto – dok je najčešći oblik bezazlen, rijetko može biti povezan i s drugim zdravstvenim problemima.
Miokimija kao najčešći oblik
Najčešći oblik trzanja kapka naziva se miokimija. Riječ je o nevoljnim, sitnim kontrakcijama mišića kapka koje se mogu osjetiti, a često i vidjeti u ogledalu.
Trzaji su obično blagi i valoviti, gotovo poput sitnih valova na vodi. Najčešće zahvaćaju samo jedno oko, a češće se javljaju na donjem nego na gornjem kapku. U pravilu traju nekoliko sekundi ili minuta, no ponekad mogu potrajati satima. Rijetko mogu postati učestali ili gotovo stalni.
Miokimija je vrlo česta i uglavnom bezopasna. U većini slučajeva nestane sama od sebe unutar nekoliko dana ili tjedana.
Stres, umor i previše kofeina među najčešćim su okidačima
Trzanje kapka može imati različite uzroke, no među najčešćima su svakodnevne navike i prolazna stanja. Potaknuti ga mogu:
- umor i nedostatak sna
- stres
- prekomjeran unos kofeina
- naprezanje očiju
- suhe oči
- nadraženost površine oka ili unutarnje strane kapka
- nikotin
- alkohol
- jako svjetlo
- vjetar i onečišćenje zraka
- intenzivno fizičko naprezanje.
Zato se kod povremenog trzanja najprije isplati pokušati naspavati, smanjiti stres i kofein te obratiti pozornost na to jesu li oči suhe ili umorne.
Zašto se kapak uopće počinje trzati?
Miokimija je povezana s nepravilnim živčanim signalima koji potiču mišiće kapka na kontrakciju. Kapci su povezani s mozgom putem facijalnog živca, jednog od 12 moždanih živaca, pa poremećaji u živčanim signalima mogu rezultirati ovakvim nevoljnim pokretima.
U većini slučajeva riječ je o prolaznom poremećaju koji nema ozbiljno značenje. Ipak, postoje i rjeđi uzroci. Miokimiju mogu uzrokovati ili pogoršati i neki lijekovi, ozljede živaca ili mozga te bolesti živčanog sustava. Rijetko se može povezati s tumorima ili drugim tvorbama.
Nije svako trzanje oka miokimija
Postoje i drugi oblici nevoljnih pokreta oko očiju. Jedan od njih je benigni esencijalni blefarospazam, poremećaj pokreta koji obično počinje učestalim treptanjem oba oka. S vremenom kapci mogu početi snažno i nevoljno zatvarati oči.
Za razliku od uobičajene miokimije, ovaj je poremećaj rjeđi i može biti izrazito težak te značajno utjecati na svakodnevni život. Povezuje se s poremećajem funkcioniranja određenih struktura u mozgu, uključujući bazalne ganglije, no njegov točan uzrok nije poznat.
Postoji i hemifacijalni spazam, kod kojeg se trzanje javlja na jednoj strani lica. Može početi oko oka, a zatim se proširiti na obraz, usta i druge mišiće iste strane lica. Najčešće nastaje kada krvna žila pritišće facijalni živac. Trzanje kapka može se pojaviti i uz neka druga stanja, primjerice blefaritis, suhe oči ili povećanu osjetljivost na svjetlo.
Kada trzanje oka može biti znak ozbiljnijeg problema?
U vrlo rijetkim slučajevima trzanje oka može biti povezano s poremećajima mozga i živčanog sustava, poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, distonije ili Touretteova sindroma. Tada se, međutim, najčešće javljaju i drugi simptomi, a ne samo povremeno trzanje kapka.
Liječniku se stoga treba javiti ako trzanje:
- traje nekoliko tjedana i ne pokazuje znakove prestanka
- postaje sve češće ili intenzivnije
- širi se na druge dijelove lica ili tijela
- uzrokuje potpuno zatvaranje kapka
- otežava otvaranje oka
- prati slabost ili ukočenost zahvaćenog područja
- javlja se uz crvenilo, oticanje ili iscjedak iz oka
- prati spuštanje kapaka.
Posebnu pozornost treba obratiti i ako se trzanje počne širiti izvan područja kapka ili se pojave drugi neurološki simptomi.
Što možete učiniti sami?
Ako je riječ o uobičajenoj miokimiji, najčešće nije potrebno nikakvo posebno liječenje. Pomaže dovoljno kvalitetnog sna, smanjenje stresa i ograničavanje kofeina.
Može pomoći i smanjenje unosa alkohola te prestanak pušenja i drugih oblika korištenja nikotina. Ako su oči suhe ili nadražene, potrebno je obratiti pozornost i na zdravlje očne površine.
Ako se trzanje ipak nastavlja, ometa svakodnevne aktivnosti ili se redovito vraća kroz dulje vrijeme, liječnik može procijeniti postoji li neki drugi uzrok.
Kako se liječi uporna miokimija?
Oftalmolog ili drugi zdravstveni djelatnik najčešće može prepoznati miokimiju na temelju pregleda oka i neurološkog pregleda. Ako je trzanje dugotrajno, pogoršava se ili se širi, mogu biti potrebne dodatne pretrage, poput CT-a ili magnetske rezonancije.
Ako je potrebno liječenje, ono ovisi o uzroku. Ako je problem povezan s određenim lijekom, liječnik može razmotriti promjenu terapije.
Kod izraženih i dugotrajnih simptoma mogu se koristiti injekcije onabotulinumtoksina A (Botox). Lijek privremeno blokira živčane signale prema mišićima kapaka i tako smanjuje ili zaustavlja njihovo trzanje. Injekcije se daju oko oka, ispod kože, a ne u samo oko.
Učinak obično počinje nakon nekoliko dana, a većina ljudi primijeti poboljšanje unutar otprilike tjedan dana. U prosjeku traje oko 79 dana, iako trajanje može varirati od osobe do osobe.
Povremeno trzanje kapka stoga najčešće nije razlog za paniku. Ako se pojavi nakon nekoliko stresnih dana, manjka sna ili previše kave, vrlo je vjerojatno da će se povući samo od sebe. No ako traje tjednima, pogoršava se, širi se na druge dijelove lica ili ga prate drugi simptomi, dobro je potražiti liječnički savjet.
(Ordinacija.hr)
