Bogata je probioticima i antioksidansima, ali neke od najzvučnijih tvrdnji o njezinim zdravstvenim koristima još nisu dovoljno potvrđene.
Kombucha je fermentirani napitak koji se najčešće priprema od crnog ili zelenog čaja, šećera, bakterija i kvasca. Smjesa fermentira od otprilike tjedan dana do mjesec dana, pri čemu mikroorganizmi razgrađuju dio šećera i stvaraju organske kiseline, malu količinu alkohola i plinove koji napitku daju karakterističnu laganu gaziranost.
Tijekom fermentacije nastaje i SCOBY, odnosno simbiotska kultura bakterija i kvasaca koja izgleda poput želatinozne membrane. Upravo je ona odgovorna za velik dio procesa fermentacije, a može se koristiti i za pripremu nove količine kombuche.
Popularnost kombuche posljednjih je godina porasla zbog uvjerenja da može pridonijeti zdravlju crijeva, smanjiti upalu, pomoći u regulaciji šećera u krvi, pa čak i zaštititi od nekih bolesti. Ipak, važno je razlikovati potencijalne koristi koje podupiru istraživanja od zdravstvenih tvrdnji koje još nisu dovoljno potvrđene.
Fermentirani napitak bogat korisnim spojevima
Jedan od glavnih razloga zbog kojih se kombucha smatra potencijalno korisnom jest sadržaj probiotičkih bakterija. Budući da nastaje fermentacijom, napitak može sadržavati različite mikroorganizme koji potencijalno pridonose raznolikosti crijevnog mikrobioma i zdravlju probavnog sustava.
Kombucha pripremljena od zelenog čaja sadrži i polifenole, biljne spojeve s antioksidativnim svojstvima. Oni mogu pomoći u zaštiti stanica od oksidativnog stresa uzrokovanog slobodnim radikalima, a mogu imati i ulogu u regulaciji upalnih procesa.
– Poznato je da polifenoli djeluju kao snažni antioksidansi u tijelu i smanjuju upalu – objašnjava dijetetičarka Maxine Smith.
Ipak, kombuchu ne treba smatrati lijekom protiv kronične upale. Njezine potencijalne koristi treba promatrati u kontekstu cjelokupne prehrane – odnosno kao mogući dodatak zdravom načinu života, a ne kao zamjenu za uravnoteženu prehranu ili liječenje.
Nije čarobni napitak za mršavljenje
Iako se kombucha često pojavljuje na popisima „zdravih” napitaka za mršavljenje, sama po sebi neće uzrokovati gubitak kilograma. Nema dovoljno kvalitetnih dokaza da redovita konzumacija kombuche dovodi do značajnog mršavljenja.
Ipak, može biti bolji izbor od zaslađenih gaziranih napitaka, osobito ako odaberete proizvod s malo dodanog šećera. Budući da se šećer koristi u procesu fermentacije, dio ga se potroši, ali količina koja ostaje u gotovom proizvodu može se značajno razlikovati od proizvoda do proizvoda.
Zato je prije kupnje dobro provjeriti deklaraciju. Neke vrste kombuche mogu sadržavati poprilične količine dodanog šećera, što može umanjiti njezinu prednost u odnosu na druga slatka pića.
Kombucha također sadrži određenu količinu kofeina ako je pripremljena od crnog ili zelenog čaja. Kofein može neznatno povećati potrošnju energije, ali taj je učinak premalen da bi se na kombuchu trebalo oslanjati kao sredstvo za mršavljenje.
Potencijalna korist za jetru i regulaciju šećera
Kombucha se istražuje i zbog mogućeg zaštitnog djelovanja na jetru. Istraživanja na štakorima pokazala su da može smanjiti oštećenje jetre izazvano određenim štetnim kemikalijama. Međutim, zasad nema dovoljno kvalitetnih istraživanja na ljudima koja bi potvrdila da pijenje kombuche ima značajan zaštitni učinak na jetru.
Slična je situacija i sa šećerom u krvi. Neka istraživanja na životinjama pokazala su moguće povoljne učinke, a postoje i mala istraživanja na ljudima koja daju zanimljive rezultate.
U jednom pilot-istraživanju iz 2023. godine osobe koje su četiri tjedna pile 240 mililitara kombuche dnevno imale su nižu razinu šećera u krvi natašte. Drugo istraživanje pokazalo je da je kombucha smanjila porast šećera u krvi nakon obroka s visokim glikemijskim indeksom kod zdravih odraslih osoba.
Rezultati su zanimljivi, ali zasad ih je premalo da bi se kombucha mogla preporučiti kao način liječenja ili kontrole dijabetesa. Osobe koje imaju dijabetes stoga ne bi trebale mijenjati propisanu terapiju ili prehrambeni plan zbog konzumacije kombuche.
Mogući učinci na zdravlje srca
Istraživanja na životinjama upućuju na to da bi kombucha mogla povoljno utjecati na razinu LDL („lošeg”) i HDL („dobrog”) kolesterola.
Budući da zeleni čaj sadrži spojeve koji mogu štititi LDL kolesterol od oksidacije, moguće je da dio tih potencijalnih koristi ima i kombucha pripremljena od zelenog čaja.
Međutim, nije dokazano da samo pijenje kombuche smanjuje rizik od srčanih i krvožilnih bolesti kod ljudi. Za takav zaključak potrebna su veća i kvalitetnija istraživanja.
Octena kiselina daje joj i antimikrobna svojstva
Tijekom fermentacije nastaje octena kiselina koja ima antimikrobna svojstva. Laboratorijska istraživanja pokazala su da kombucha može usporiti rast nekih potencijalno štetnih bakterija, među kojima su E. coli i Salmonella Typhi.
Takva svojstva zanimljiva su s istraživačkog stajališta, ali ne znače da kombucha može liječiti bakterijske infekcije. Riječ je uglavnom o rezultatima laboratorijskih istraživanja, a učinak koji se vidi u laboratoriju ne mora biti jednak onome koji se postiže konzumacijom napitka.
Istražuje se i njezino protutumorsko djelovanje
Kombucha se istražuje i zbog mogućeg protutumorskog djelovanja polifenola i drugih spojeva nastalih tijekom fermentacije. U laboratorijskim istraživanjima neki su spojevi iz kombuche pokazali sposobnost usporavanja rasta određenih stanica raka.
No takvi rezultati još su daleko od dokaza da kombucha štiti ljude od raka. Za sada nije potvrđeno da njezino pijenje smanjuje rizik od razvoja raka niti da može biti dio liječenja raka.
Umjerenost je ključna
Iako se kombucha uglavnom smatra sigurnom za zdrave odrasle osobe kada se konzumira u umjerenim količinama, ni s njom ne treba pretjerivati.
Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navode da oko 120 mililitara kombuche dnevno možda neće izazvati neželjene učinke kod zdravih osoba. Većina boca koje se prodaju u trgovinama veća je od te količine, pa je važno obratiti pozornost na veličinu preporučene porcije.
Prevelika količina može uzrokovati nadutost, mučninu, glavobolju ili druge probavne tegobe. Osim toga, neke vrste sadrže dosta dodanog šećera, a zbog fermentacije mogu sadržavati i male količine alkohola.
Kod domaće kombuche potreban je dodatni oprez. Ako se tijekom pripreme ne održava odgovarajuća higijena, postoji mogućnost kontaminacije nepoželjnim mikroorganizmima. Problem može nastati i ako se koriste neprikladne posude iz kojih u napitak mogu prijeći štetne tvari, primjerice olovo.
Nije za svakoga
Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, trudnice, dojilje i osobe sa sindromom iritabilnog crijeva trebale bi se prije konzumacije kombuche posavjetovati sa zdravstvenim stručnjakom. Kombucha se općenito ne preporučuje ni maloj djeci. Poseban oprez potreban je i kod domaće pripremljene kombuche, gdje je teže kontrolirati uvjete fermentacije i spriječiti moguću kontaminaciju.
Kombucha stoga može biti zanimljiv dodatak prehrani, osobito kao alternativa zaslađenim gaziranim pićima, ali njezine zdravstvene učinke ne treba precjenjivati. Neke koristi imaju određenu znanstvenu podlogu, dok se za druge zasad oslanjamo uglavnom na laboratorijska i istraživanja na životinjama. Najvažnije je promatrati je kao jedan od prehrambenih izbora, a ne kao čudotvorni napitak koji može liječiti ili spriječiti bolesti.
(Ordinacija.hr)
