Neutropenija se može pojaviti nakon infekcije ili zbog lijekova i kemoterapije, ali ponekad upućuje i na ozbiljnije bolesti.
Neutropenija je stanje kod kojeg je u krvi smanjen broj neutrofila, vrste bijelih krvnih stanica koja ima važnu ulogu u obrani organizma od infekcija. Neutrofili posebno pomažu u borbi protiv bakterijskih i gljivičnih infekcija, ali sudjeluju i u zacjeljivanju nakon ozljeda i bolesti.
Rizik od infekcija ovisi o uzroku i težini neutropenije. U nekim slučajevima stanje je privremeno i povlači se nakon uklanjanja uzroka, dok kod drugih osoba može biti dugotrajno ili nasljedno.
Simptomi koje ne treba zanemariti
Sama neutropenija ne mora uvijek uzrokovati simptome. Tegobe se najčešće javljaju zbog infekcije, otežanog zacjeljivanja ili bolesti koja je dovela do smanjenja broja neutrofila.
Mogu se pojaviti umor i iscrpljenost, povišena tjelesna temperatura, osobito visoka temperatura iznad 39,4 °C, znojenje ili zimica te bolovi u mišićima. Moguće su i ponavljane grlobolje, ranice u ustima, rane koje ne zacjeljuju, proljev, bol pri mokrenju i apscesi, odnosno zatvorene infekcije koje su najčešće bakterijske.
Teške infekcije mogu uzrokovati otežano disanje ili promjene stanja svijesti i zahtijevati bolničko liječenje. Ako je neutropenija posljedica nekog drugog liječenja ili bolesti, mogu se pojaviti i povezani simptomi. Primjerice, uz neutropeniju uzrokovanu kemoterapijom mogu se javiti gubitak kose, mučnina, povraćanje i modrice.
Koje vrste neutropenije postoje?
Neutropenija može biti nasljedna ili stečena.
Nasljedna neutropenija posljedica je genetskog poremećaja koji utječe na proizvodnju neutrofila. U tu skupinu ubrajaju se ciklička neutropenija, teška kongenitalna neutropenija i benigna etnička neutropenija, koja se češće pojavljuje kod osoba afričkog, bliskoistočnog i zapadnoindijskog podrijetla.
Stečena neutropenija može nastati zbog nedovoljne proizvodnje neutrofila ili njihova prekomjernog razgrađivanja.
Bolesti, infekcije i lijekovi među glavnim uzrocima
Neutropeniju može uzrokovati bilo koje stanje koje utječe na proizvodnju ili preživljavanje neutrofila. Među čestim uzrocima su lijekovi, radioterapija, rak, bolesti koštane srži i infekcije.
Kada je uzrok infekcija, neutropenija je najčešće privremena. Tijekom borbe protiv infekcije organizam troši veće količine neutrofila, a nakon povlačenja blage do umjerene infekcije njihov se broj obično vraća na normalnu razinu.
Budući da neutrofili nastaju u koštanoj srži, njezine bolesti, poput aplastične anemije i mijelodisplastičnog sindroma, mogu smanjiti njihovu proizvodnju. Neke vrste raka mogu zahvatiti koštanu srž i također ometati stvaranje neutrofila. Rak krvi može istodobno uzrokovati povećanje nekih krvnih stanica i manjak drugih.
Neutropenija se može pojaviti i kod autoimunih bolesti, kada abnormalna aktivnost imunološkog sustava dovodi do smanjenja broja neutrofila u krvi.
Brojni lijekovi mogu smanjiti broj neutrofila, a među njima su posebno važni kemoterapeutici. Neutropeniju mogu uzrokovati i imunosupresivi, Clozaril (klozapin), Tegretol (karbamazepin), Vancocin (vankomicin) i Bactrim (sulfametoksazol-trimetoprim). I radioterapija ponekad može imati isti učinak.
Kemoterapija često uzrokuje neutropeniju, no njezina težina ovisi o vrsti kemoterapeutika i osobi. Može biti blaga, ali i vrlo teška.
Liječenje ovisi o uzroku i težini
Ako se ukloni uzrok neutropenije, stanje se često povuče unutar nekoliko dana ili tjedana. Ako je moguće, lijek koji je uzrokovao neutropeniju može se prekinuti ili zamijeniti drugim lijekom. To, međutim, nije uvijek moguće, osobito kada je lijek nužan za liječenje raka ili drugog ozbiljnog zdravstvenog stanja.
U nekim slučajevima koriste se lijekovi koji potiču proizvodnju bijelih krvnih stanica u koštanoj srži, poput Neupogena (filgrastim), Granixa (tbo-filgrastim), Neulaste (pegfilgrastim) i Ryzneute (efbemalenograstim alfa-vuxw).
Infekcije povezane s neutropenijom mogu zahtijevati antibiotike, drenažu apscesa ili kirurški zahvat. Kod teških infekcija može biti potrebno i potporno liječenje, primjerice dodatni kisik kod ozbiljne plućne infekcije.
Kako smanjiti rizik od komplikacija?
Kod neutropenije važno je smanjiti mogućnost razvoja infekcije. Preporučuje se izbjegavati posjekotine i druge ozljede, biti oprezan pri korištenju oštrih predmeta, rane odmah očistiti i prekriti te oprati sirovo voće i povrće prije jela. Treba izbjegavati hranu koja bi mogla biti kontaminirana bakterijama.
Važno je i često prati ruke, osobito prije jela i pripreme hrane te nakon kontakta s potencijalnim izvorima zaraze. Također se preporučuje izbjegavati gužve i, ako se ne mogu izbjeći, nositi masku te se kloniti osoba koje imaju zaraznu infekciju.
Krvna slika otkriva broj neutrofila
Neutropenija se najčešće utvrđuje kompletnom krvnom slikom (KKS), koja pokazuje broj i udio različitih krvnih stanica.
Neutropenija često uzrokuje i leukopeniju, odnosno smanjen ukupan broj bijelih krvnih stanica, jer su neutrofili obično najzastupljenija vrsta bijelih krvnih stanica. Ipak, ukupan broj leukocita može biti normalan ili povišen ako su druge bijele krvne stanice povećane zbog bolesti, raka ili infekcije.
Broj neutrofila pomaže odrediti težinu neutropenije. Normalnim se smatra broj od 2500 do 6000 neutrofila po mikrolitru krvi. Broj od 1000 do 1500 označava blagu neutropeniju, 500 do 1000 umjerenu, a manje od 500 tešku neutropeniju.
Budući da broj neutrofila može varirati, liječnik može preporučiti ponavljanje krvne slike. Osobe s poznatim rizikom od neutropenije ili one koje se oporavljaju od nje mogu trebati redovite kontrole.
Ako uzrok nije poznat, mogu se napraviti dodatne pretrage, poput razmaza periferne krvi, biopsije koštane srži ili limfnog čvora te hemokulture kojom se može otkriti teška bakterijska infekcija. Neutrofili inače čine približno 40 posto bijelih krvnih stanica.
Kada se javiti liječniku?
Osoba s neutropenijom trebala bi se javiti liječniku ako razvije znakove teške infekcije. To uključuje visoku temperaturu, jaku bol, oticanje, toplinu ili crvenilo nekog dijela tijela, ranicu ili ranu koja se povećava ili iz koje izlazi gnoj, otežano disanje, jaku glavobolju, vrtoglavicu ili zbunjenost.
Ako je imunološki sustav ozbiljno oslabljen, važno je s liječnikom unaprijed dogovoriti koji znakovi infekcije zahtijevaju hitnu liječničku pomoć.
(Ordinacija.hr)
