Nakon pretrpljenog srčanog udara, povratak svakodnevnim aktivnostima može izazvati strah i nesigurnost kod pacijenata. Ipak, redovita i pravilno dozirana tjelesna aktivnost ključna je za oporavak srčanog mišića, sprječavanje novih incidenata i povratak starim životnim navikama
Preživjeti srčani udar traumatično je iskustvo koje mijenja pogled na zdravlje, a pomisao na fizički napor kod mnogih izaziva paniku i strah od novog incidenta. Medicinska praksa danas se slaže da je strogo mirovanje kontraproduktivno i da se srce mora postupno trenirati. Oporavak započinje već u bolnici laganim vježbama disanja, a nastavlja se kroz programe u specijaliziranim centrima. Cilj ovakvog pristupa nije izlagati tijelo ekstremnim naporima, već pažljivo i kontrolirano podizati razinu kardiorespiratorne izdržljivosti. Liječnik je najvažnija osoba jer pažljivo procjenjuje rizik.
Aerobne vježbe apsolutni su temelj
Kada govorimo o tjelovježbi, aerobne aktivnosti predstavljaju apsolutni temelj oporavka jer izravno jačaju srce i poboljšavaju cirkulaciju krvi u organizmu. Prema preporukama stručnjaka, najčešće se savjetuje započeti s hodanjem, koje je najsigurnija svakodnevna aktivnost. U prvim danima to mogu biti kratke šetnje od pet minuta, no kako tjedni odmiču, hodna pruga se postupno produžava sve dok se ne postigne cilj od pola sata aktivnog hoda na dan. Uz hodanje, iznimno se preporučuje vožnja sobnog bicikla jer efikasno i dokazano rasterećuje sve skočne zglobove.
Iako su pacijenti često skeptični prema radu s utezima, dokazano je da jačanje skeletnih mišića olakšava svakodnevne radnje i dugoročno rasterećuje srce. Preporučuje se izvođenje većeg broja ponavljanja uz niska opterećenja
Nakon što se uspostavi dobra aerobna baza, u program se pažljivo uvode vježbe snage. Iako su pacijenti često skeptični prema radu s utezima, dokazano je da jačanje skeletnih mišića olakšava svakodnevne radnje i dugoročno rasterećuje srce. Preporučuje se izvođenje većeg broja ponavljanja uz niska opterećenja, čime se izbjegava nagli skok tlaka koji može biti opasan. Korištenje laganih bučica, elastičnih traka za otpor ili izvođenje vježbi s vlastitom težinom, poput blagih čučnjeva i sklekova uza zid, potpuno su sigurne i korisne metode za temeljito jačanje oslabljenog lokomotornog sustava.
Vježbe ravnoteže važne su jer starijima pomažu u smanjenju rizika od padova. Stajanje na jednoj nozi uz naslon stolice ili prenošenje težine s noge na nogu odlične su vježbe za izgradnju stabilnosti
Uz aerobni trening i vježbe snage, program mora uključivati istezanje i ravnotežu kako bi se održala fleksibilnost zglobova te spriječile ozljede tijela. Trening obavezno treba započeti zagrijavanjem u trajanju od deset minuta, a završiti hlađenjem koje vraća puls u normalu. Vježbe ravnoteže važne su jer starijima pomažu u smanjenju rizika od padova. Stajanje na jednoj nozi uz naslon stolice ili prenošenje težine s noge na nogu odlične su vježbe za izgradnju stabilnosti bez podizanja pulsa u crvene zone. Takav pristup omogućuje tijelu brz i siguran povratak u optimalnu fizičku formu.
Osluškivanje tijela tijekom vježbanja
Unatoč brojnim prednostima, nužno je stalno pratiti vlastito tijelo i ne ignorirati važne znakove upozorenja. Ako tijekom vježbanja osjetite snažan pritisak u prsima, nedostatak zraka, vrtoglavicu ili hladan znoj, aktivnost se mora odmah prekinuti. Ti simptomi jasan su signal preopterećenja i zahtijevaju hitnu liječničku konzultaciju prije nastavka svake rehabilitacije. ( Ordinacija.hr )
