Mnogi ljudi vjeruju da svakodnevna nervoza i dugotrajni stres izravno uzrokuju rak želuca. Iako se o tome često govori, suvremena znanstvena istraživanja i stručnjaci konačno su razbili ovaj duboko ukorijenjeni mit i objasnili pravu vezu.
Sigurno ste nebrojeno puta čuli upozorenje da se ne nervirate jer ćete tako navući tešku bolest. Međutim, kada je u pitanju rak želuca, mišljenje da napetost izravno stvara maligne stanice jednostavno nije točno. Stručnjaci se slažu da je vjerovanje kako stres izravno uzrokuje rak čisti mit, a studije nisu pronašle izravnu vezu između psihičke napetosti i same pojave bolesti. Rak želuca nastaje kao rezultat složenog međudjelovanja genetskih i okolišnih čimbenika, a ne zbog lošeg dana na poslu. To naravno ne znači da psihološko stanje pacijenta nema ulogu u zdravlju.
Krivac je bakterija Helicobacter pylori
Da bismo razumjeli prirodu bolesti, potrebno je obratiti pozornost na znanstveno dokazane faktore rizika. Istraživanja su identificirala nekoliko ključnih okidača koji povećavaju vjerojatnost za razvoj tumora na želucu. Glavni krivac i vodeći faktor rizika u većini slučajeva je infekcija bakterijom Helicobacter pylori. Kronična upala želučane sluznice uzrokovana ovom bakterijom može s vremenom dovesti do opasnih prekanceroznih promjena. Uz nju, ogroman utjecaj ima prehrana. Jelovnici bogati soljenom, dimljenom, ukiseljenom i jako začinjenom hranom, kao i namirnice koje sadrže nitrate, drastično povećavaju rizik od malignih promjena. Nasuprot tome, dokazano je da prehrana koja se temelji na svježem voću i povrću ima značajan zaštitni učinak za tijelo.
Jelovnici bogati soljenom, dimljenom, ukiseljenom i jako začinjenom hranom, kao i namirnice koje sadrže nitrate, drastično povećavaju rizik od malignih promjena.
Osim prehrane i patogenih organizama, životne navike igraju ulogu u razvoju karcinoma. Konzumacija duhana i prekomjeran unos alkohola dokazano povećavaju rizik, dok obiteljska povijest može ukazivati na nasljednu sklonost. Zanimljivo je i to da rizik raste s godinama, a statistike jasno pokazuju da muškarci imaju dvostruko veći rizik od obolijevanja. Prethodna medicinska stanja, poput kroničnog gastritisa, anemije ili ranijih operativnih zahvata, ubrajaju se u faktore rizika. Sve ovo jasno ukazuje na to da razvoj raka želuca nije rezultat psihičke iscrpljenosti, već posljedica opipljivih bioloških procesa, kemijskih iritacija i nasljednih predispozicija s kojima se tijelo bori godinama prije nego što se uopće pojave prvi jasni simptomi.
Stres slabi imunološki sustav
Ipak, znanstvenici naglašavaju da ne smijemo potpuno zanemariti ulogu živčanog sustava. Iako stres nije izravan uzročnik, on može posredno utjecati na tijek bolesti. Studije pokazuju da tijekom nastanka tumora dolazi do uraštanja živčanih vlakana u tkivo. Stanice tumora luče molekule kojima aktivno privlače živce, dok živčane stanice putem svojih prijenosnika potiču napredovanje bolesti. Kolinergični signali stimuliraju rast tumorskih stanica želuca putem acetilkolina koji aktivira ključne procese rasta. Stres slabi imunološki sustav i smanjuje njegovu sposobnost da prepozna abnormalne stanice, dok hormoni stresa potiču upalne procese koji narušavaju ravnotežu organizma. Njegova uloga ne smije se sasvim zanemariti. ( Ordinacija.hr )
