Kvržica ne znači nužno rak, a bolest se ne mora uvijek očitovati na isti način. Stručnjaci razbijaju najčešće zablude o raku dojke.
Rak dojke jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti kod žena, no unatoč velikoj količini informacija koja je danas dostupna, o ovoj bolesti i dalje kruže brojne zablude. Neke se odnose na simptome, druge na mamografiju, nasljedni rizik, hormone ili čak svakodnevne navike.
Poznavanje činjenica može pomoći da bolje razumijemo vlastiti rizik, prepoznamo promjene na dojkama i na vrijeme potražimo liječničku pomoć.
Mit 1: Kvržica u dojci vjerojatno znači rak
Nova kvržica u dojci može izazvati strah, ali većina kvržica nije zloćudna. Česte su dobroćudne promjene poput cista i fibroadenoma, koje mogu biti povezane s hormonskim promjenama i ponekad uopće ne zahtijevaju liječenje.
Ipak, svaku novu kvržicu ili drugu neuobičajenu promjenu treba pregledati. Samim dodirom nije moguće pouzdano utvrditi je li neka promjena dobroćudna ili zloćudna.
– Kad god primijetite kvržicu ili neku drugu promjenu na dojkama, važno je javiti se zdravstvenom stručnjaku. Velika je vjerojatnost da nije riječ o raku dojke, ali ako jest, rano postavljanje dijagnoze ključno je – ističe onkologinja Halle Moore.
Mit 2: Rak dojke uvijek počinje kvržicom
Kvržica je jedan od najpoznatijih znakova raka dojke, ali nije jedini. Bolest se može očitovati i oticanjem dojke, promjenama kože poput udubljenja, crvenilom ili osipom, promjenama bradavice, iscjetkom iz bradavice ili povećanim limfnim čvorom u pazuhu.
Ponekad nema nikakvih simptoma, zbog čega se rak može otkriti tijekom redovitog mamografskog pregleda prije nego što žena sama primijeti bilo kakvu promjenu. Zato nije dobro čekati pojavu kvržice kako bi se obavila kontrola.
Mit 3: Ako se kvržica pomiče, nije rak
Postoji uvriježeno mišljenje da su kancerogene kvržice uvijek tvrde i nepomične. No to nije pravilo.
– Kvržice uzrokovane rakom dojke često su pomične u ranim fazama bolesti. Kako bolest napreduje, postaju manje pomične i više fiksirane – objašnjava dr. Moore. Drugim riječima, činjenica da se kvržica pomiče ne znači da se može isključiti mogućnost raka.
Mit 4: Rak dojke uvijek uzrokuje bol
Rak dojke ponekad može uzrokovati bol, osobito ovisno o njegovu položaju i brzini rasta. Bol koja se javlja uvijek na istom, određenom području dojke može biti znak koji treba provjeriti.
No većina bolova u dojkama nije posljedica raka. Mnoge žene imaju povremenu bol ili osjetljivost dojki povezanu s hormonalnim promjenama. Važno je obratiti pažnju na novu, trajnu ili neuobičajenu bol i o njoj razgovarati s liječnikom.
Mit 5: Rak dojke pogađa samo starije žene
Rizik od raka dojke raste s dobi i bolest se češće dijagnosticira kod žena nakon 50. godine. No rak dojke može se pojaviti i kod mlađih žena.
Posebnu pozornost treba obratiti na osobnu i obiteljsku povijest bolesti te druge poznate čimbenike rizika. Dob sama po sebi ne isključuje mogućnost razvoja raka dojke.
Mit 6: Ako u obitelji nema raka dojke, ne možete ga dobiti
Obiteljska povijest raka dojke može povećati rizik, osobito ako su bolest imale bliske srodnice. Određene nasljedne genske mutacije, poput onih u genima BRCA1 i BRCA2, također mogu značajno povećati rizik.
Ali većina žena kojima se dijagnosticira rak dojke nema poznatu nasljednu mutaciju niti značajnu obiteljsku povijest bolesti.
– Rak dojke može pogoditi bilo koga, čak i ako se bolest ne pojavljuje u obitelji – naglašava dr. Moore. Zato odsutnost raka dojke u obitelji ne znači da žena nema nikakav rizik.
Mit 7: Ne možemo ništa učiniti kako bismo smanjili rizik
Ne postoji način da se rak dojke u potpunosti spriječi, ali neke navike mogu utjecati na rizik njegova razvoja.
Važno je održavati zdravu tjelesnu težinu, redovito se kretati, hraniti se uravnoteženo, ograničiti konzumaciju alkohola i ne pušiti. Korisno je također poznavati obiteljsku povijest bolesti i razgovarati s liječnikom o osobnim čimbenicima rizika.
Iako se na sve čimbenike rizika ne može utjecati, određene promjene životnih navika mogu pridonijeti smanjenju rizika.
Mit 8: Mamografija nije učinkovita ili je opasna zbog zračenja
Mamografija je važan alat za rano otkrivanje raka dojke i može otkriti promjene prije nego što postanu opipljive.
Istina je da tijekom mamografije dojke primaju malu dozu ionizirajućeg zračenja. Međutim, količina zračenja je mala, a mamografija se koristi upravo zato što korist ranog otkrivanja raka dojke nadmašuje potencijalni rizik povezan s izlaganjem zračenju.
Dob u kojoj treba početi s mamografskim pregledima i učestalost pregleda mogu ovisiti o dobi, osobnom i obiteljskom riziku te nacionalnim programima probira. U Hrvatskoj se žene uključuju u nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke prema važećim preporukama.
Mit 9: Grudnjaci sa žicom i antiperspiranti uzrokuju rak dojke
Tvrdnje da grudnjaci sa žicom ometaju protok limfe i tako uzrokuju rak dojke godinama se pojavljuju na internetu, no istraživanja nisu pokazala povezanost između načina nošenja grudnjaka i povećanog rizika od raka dojke. Isto vrijedi i za antiperspirante. Nema znanstvenih dokaza da njihova uporaba uzrokuje rak dojke.
Mit 10: Šećer hrani rak dojke
Često se može čuti tvrdnja da će izbacivanje šećera iz prehrane „izgladnjeti“ tumor. Za takvu tvrdnju nema dokaza.
To, međutim, ne znači da je prehrana nevažna. Prehrana bogata dodanim i rafiniranim šećerima može pridonijeti pretilosti, upalnim procesima i inzulinskoj rezistenciji, a višak tjelesne mase povezan je s rizikom od nekih oblika raka dojke.
Umjesto potpunog izbacivanja šećera, naglasak bi trebao biti na uravnoteženoj prehrani, s više cjelovitih namirnica, povrća, voća i drugih kvalitetnih izvora hranjivih tvari te manje ultraprerađene hrane i dodanih šećera.
Mit 11: Sve žene s rakom dojke imaju istu bolest i isto liječenje
Rak dojke nije jedna jedinstvena bolest. Postoje različiti podtipovi koji se razlikuju prema karakteristikama tumora, načinu rasta, prognozi i odgovoru na liječenje.
Zbog toga se liječenje danas sve više prilagođava pojedinoj pacijentici i karakteristikama njezina tumora. Ovisno o vrsti i stadiju bolesti, liječenje može uključivati operaciju, radioterapiju, kemoterapiju, hormonsku terapiju, ciljanu terapiju ili druge oblike liječenja.
Napredak u razumijevanju biologije raka dojke upravo je omogućio razvoj sve preciznijeg, personaliziranog pristupa liječenju.
Mit 12: Rak dojke uvijek se može izliječiti
Kada se rak dojke otkrije u ranoj fazi, mogućnosti uspješnog liječenja vrlo su dobre. Međutim, nije svaki rak dojke izlječiv.
Ako se bolest proširi izvan dojke i obližnjih limfnih čvorova u druge dijelove tijela, riječ je o metastatskom raku dojke. Takva se bolest danas može liječiti i kontrolirati, ponekad godinama, ali se zasad u pravilu ne smatra izlječivom.
Zato je rano otkrivanje toliko važno – ne samo zbog mogućnosti ranijeg liječenja nego i zato što se bolest u ranijim stadijima može liječiti uspješnije.
Kada se treba javiti liječniku?
Ne treba paničariti zbog svake promjene na dojci, ali je ne treba ni ignorirati. Novu kvržicu, promjenu veličine ili oblika dojke, uvlačenje kože ili bradavice, neobičan iscjedak, promjene kože, oticanje ili trajnu bol treba prijaviti liječniku.
– Kvržice, bol i druge promjene na dojkama mogu imati različite uzroke koji nisu povezani s rakom, ali uvijek ih je važno provjeriti kako biste bili sigurni – kaže dr. Moore.
Važno je i poznavati kako vaše dojke inače izgledaju i kakve su na dodir. Tako ćete lakše primijetiti ako se pojavi nešto novo ili neuobičajeno. Najvažnije je ne pokušavati samostalno postaviti dijagnozu. Većina promjena na dojkama nije rak, ali samo liječnički pregled i, prema potrebi, odgovarajuća dijagnostička obrada mogu pokazati o čemu je riječ.
(Ordinacija.hr)
