Čak i prigušena noćna rasvjeta našla se pod povećalom znanstvenika, koji su otkrili povezanost s promjenama u građi i radu srca.
Televizor ostaje uključen dok tonete u san, svjetlo iz hodnika ulazi kroz odškrinuta vrata, a ulična rasvjeta osvjetljava dio sobe. Na takve se uvjete lako naviknuti. No istraživanje objavljeno u rujnu 2026. u časopisu European Heart Journal sugerira da noćna izloženost svjetlu zaslužuje pozornost i kada govorimo o zdravlju srca.
Znanstvenici sa Sveučilišta Tulane istražili su povezanost noćnog svjetla s građom i radom srca, proširujući ranija opažanja o njegovoj povezanosti sa srčanožilnim bolestima.
Što su pratili?
Analiza MR snimki obuhvatila je 11.071 sudionika UK Biobanka. Između 2013. i 2015. sedam su dana nosili uređaj sa senzorom svjetla na zapešću. Otprilike tri godine poslije pregledani su magnetskom rezonancijom srca.
U zasebnoj, većoj skupini od 73.286 sudionika istraživači su pratili pojavu srčanožilnih bolesti i smrtnost. Time su mogli usporediti izloženost svjetlu s kasnijim zdravstvenim ishodima.
Promjene na srcu
Veća izloženost noćnom svjetlu bila je povezana s debljim stijenkama lijeve klijetke i suptilnim pokazateljima slabije funkcije srčanog mišića. Zabilježene su i promjene u drugim srčanim šupljinama.
Takva se prilagodba građe srca naziva remodeliranje. Za razliku od jačanja mišića vježbanjem, zadebljanje srčanih stijenki može biti nepovoljno. Nalazi ipak ne znače da je svaka osoba izložena svjetlu razvila srčanu bolest.
Koliki je rizik?
Tijekom osam do deset godina praćenja visoka izloženost noćnom svjetlu, u usporedbi s nepostojanjem takve izloženosti, bila je povezana s:
- 24 posto većim relativnim rizikom od srčanog udara
- 33 posto većim relativnim rizikom od moždanog udara
- 29 posto većim relativnim rizikom od zatajenja srca.
Riječ je o relativnim razlikama između skupina, a ne o postotku sudionika koji su oboljeli. Primjerice, 33 posto veći relativni rizik ne znači da će trećina ljudi doživjeti moždani udar.
Važna uloga sna
Svjetlo je važan signal našem unutarnjem biološkom satu. Noćna izloženost može poremetiti ritam spavanja i budnosti, koji sudjeluje i u regulaciji srčanožilnih funkcija.
Statistička analiza upućivala je na to da kraće trajanje sna objašnjava dio opaženih povezanosti. To je mogući dio objašnjenja, ali ne i dokaz da je svjetlo izravno izazvalo promjene.
Studija je promatračka, a izloženost je mjerena samo tjedan dana. Ne može isključiti sve druge utjecaje niti odrediti univerzalnu „sigurnu” jačinu rasvjete.
Zamračite spavaću sobu
Za smanjenje nepotrebne noćne rasvjete možete:
- ugasiti televizor i zaslone prije spavanja
- navući zavjese ili spustiti rolete
- zakloniti nepotrebne svjetleće indikatore uređaja
- koristiti masku za spavanje ako vam odgovara
Ako trebate svjetlo za sigurno kretanje, zadržite prigušenu rasvjetu, primjerice onu koja se uključuje na pokret.
Mrak u spavaćoj sobi može biti dio brige o snu. Ne zamjenjuje kontrolu tlaka, kolesterola i šećera, redovito kretanje ni nepušenje. Rezultati su razlog da razmotrite uvjete u kojima spavate, a ne da svaku noćnu lampu doživite kao prijetnju.
