Sustav može postavljati znanstvene hipoteze, analizirati rezultate i na temelju novih dokaza mijenjati svoja predviđanja, uz minimalan ljudski angažman.
Švedski istraživači razvili su sustav umjetne inteligencije koji može samostalno proći gotovo cijeli ciklus znanstvenog istraživanja – od postavljanja hipoteze i osmišljavanja eksperimenta do analize rezultata i dorade novih hipoteza. Sve to može učiniti uz minimalan ljudski angažman.
Riječ je o sustavu, piše Euronews, koji su istraživači razvili kombiniranjem više velikih jezičnih modela (LLM), velikih baza podataka i robotskih sustava koji mogu fizički provoditi eksperimente u laboratoriju. Tako je stvoren zatvoreni sustav koji može samostalno prolaziti kroz različite faze znanstvenog istraživanja.
– To je previše informacija da bi ih čovjek mogao analizirati, no naš AI znanstvenik mogao je prepoznati obećavajuća biološka pitanja, preporučiti eksperimente kojima bi ih se testiralo, procijeniti rezultate eksperimenata i postupno poboljšavati svoje razumijevanje na temelju novih dokaza – rekla je Ievgeniia Tiukova, istraživačica sa Sveučilišta tehnologije Chalmers i jedna od autorica nove studije.
Od baze podataka do laboratorijskog eksperimenta
AI sustav analizirao je bazu podataka koja sadržava približno 60.000 fenotipskih, fizioloških i metaboličkih odnosa povezanih sa Saccharomyces cerevisiae, vrstom kvasca poznatom kao pivski ili pekarski kvasac. Na temelju tih podataka sustav je oblikovao gotovo 2000 provjerljivih predviđanja o tome kako različite hranjive tvari utječu na rast stanica i njihovu otpornost na stres.
Sljedeći korak bio je procijeniti te hipoteze, odabrati odgovarajuće usporedne kontrolne skupine i pretvoriti zamišljene eksperimente u detaljne upute koje laboratorijska oprema može strojno očitati i slijediti. Nakon što su eksperimenti završeni, AI je analizirao dobivene podatke i utvrdio jesu li njegova predviđanja bila točna.
Ako se neka hipoteza pokazala pogrešnom, sustav ju je automatski ažurirao ili doradio kako bi poboljšao buduće cikluse istraživanja. Drugim riječima, nije samo koristio postojeće znanje kako bi znanstvenicima pomogao donijeti odluku, već je aktivno sudjelovao u stvaranju novih znanstvenih spoznaja.
– Umjesto da služi isključivo kao alat za podršku pri donošenju odluka, AI znanstvenik aktivno stvara nova znanstvena saznanja – rekla je Tiukova.
Može ubrzati istraživanja, ali ne zamjenjuje znanstvenike
Autori studije smatraju da budućnost znanstvenog istraživanja leži upravo u sve većoj automatizaciji. Napredak robotike, umjetne inteligencije i tehnologija koje omogućuju istodobno provođenje velikog broja eksperimenata već mijenja način na koji se znanstvena istraživanja provode.
– AI znanstvenici surađivat će s ljudskim znanstvenicima kako bi ubrzali otkrića u biologiji, medicini i biotehnologiji – rekao je Ross King, glavni autor studije sa Sveučilišta u Göteborgu. Takvi bi sustavi, dodao je, mogli smanjiti vrijeme potrebno za istraživanje složenih znanstvenih pitanja, ali i omogućiti učinkovitije korištenje laboratorijskih resursa.
Jedna od potencijalnih prednosti automatizacije jest i smanjenje nekih izvora pogrešaka koji se pojavljuju kada eksperimente provode ljudi. Istraživači ističu da bi AI mogao smanjiti utjecaj ljudskih pristranosti, ubrzati istraživačke cikluse te smanjiti varijacije povezane s ljudskim pogreškama, nepotpunim bilježenjem eksperimentalnih protokola, uvjetima u okolišu i drugim čimbenicima koji mogu utjecati na rezultate i njihovu ponovljivost. Ipak, razvoj ovakvih sustava ne znači da će znanstvenici postati nepotrebni.
Čovjek i dalje donosi ključne odluke
Autori naglašavaju da će ljudska uloga u znanosti ostati ključna, posebno kada je riječ o postavljanju prioriteta, razumijevanju šireg konteksta istraživanja, razvoju istraživačkih programa i poštovanju etičkih pravila.
– Ljudi će i dalje biti ključni za postavljanje prioriteta, tumačenje šireg konteksta, razvoj istraživačkih programa i osiguravanje poštovanja etičkih pravila – rekao je King. Smatra da će buduće generacije autonomnih laboratorija biti sve sposobnije surađivati s ljudima te bi mogle postati vrijedni partneri u pokušajima rješavanja nekih od najzahtjevnijih pitanja u biologiji i medicini.
Razvoj ovakvih sustava istodobno otvara i pitanje načina na koji bi njihovu primjenu trebalo nadzirati. Kako se umjetna inteligencija sve više koristi u znanstvenim i zdravstvenim istraživanjima, međunarodne organizacije već rade na smjernicama koje bi trebale osigurati njezinu odgovornu primjenu.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nedavno je objavila izvješće s preporukama namijenjenima istraživačima, etičkim povjerenstvima, regulatornim tijelima, financijerima i donositeljima politika. Cilj je, kako navode, osigurati da se zdravstvena istraživanja uz pomoć umjetne inteligencije provode odgovorno i u korist svih.
– Umjetna inteligencija stvara dosad neviđene mogućnosti za ubrzavanje zdravstvenih istraživanja i poboljšanje života ljudi – rekla je Meg Doherty, direktorica Odjela za znanost za zdravlje pri WHO-u. No, istodobno je upozorila da se tehnološke inovacije moraju razvijati uz snažne etičke zaštitne mehanizme koji štite ljudsko dostojanstvo, prava i ravnopravnost.
(Ordinacija.hr)
