Obiteljska anamneza jedan je od podataka koji liječniku pomažu procijeniti rizik za razvoj raka dojke, no sama po sebi ona ne znači da će žena oboljeti. Dr. Ksenija Štekić Novački, specijalistica radiologije, objašnjava što je važno znati, kada ne treba odgađati pregled te zašto se mamografija i ultrazvuk međusobno nadopunjuju.
O zdravlju u obitelji često znamo manje nego što mislimo. Ponekad je dovoljno jedno sasvim obično pitanje – „Koliko je baka imala godina kada su joj otkrili rak dojke?“ – da se otvori razgovor koji inače rijetko vodimo. Iz njega se možda sazna i da je bolest imala još jedna članica obitelji, da je netko liječio rak jajnika ili da je dijagnoza postavljena u mlađoj životnoj dobi. Takav razgovor često otvori i temu vlastitih pregleda, navika i rizika. Informacije o bolestima u obitelji tada dobivaju sasvim konkretnu vrijednost jer liječniku mogu pomoći procijeniti kada je vrijeme za preventivne preglede i treba li način praćenja prilagoditi pojedinoj ženi.
– Dobro je znati je li netko u obitelji imao rak dojke ili jajnika, u kojoj je dobi bolest otkrivena, je li bilo više oboljelih članova obitelji te je li netko imao rak obje dojke. Posebno su nam značajni slučajevi raka dojke u mlađoj životnoj dobi te poznate nasljedne mutacije, poput BRCA1 i BRCA2 – objašnjava dr. Ksenija Štekić Novački, specijalistica radiologije iz Croatia Poliklinike.
Obiteljska anamneza nije presuda
Podatak da je rak dojke postojao u obitelji razumljivo može izazvati zabrinutost, osobito ako je bolest pogodila blisku osobu. No takva informacija sama po sebi ne znači da će i žena razviti bolest niti je automatski svrstava u skupinu visokog rizika. Procjena je znatno složenija.
– Rizik procjenjujemo individualno, uzimajući u obzir dob, broj i stupanj srodstva oboljelih članova obitelji, dob u kojoj su oboljeli, osobnu anamnezu, gustoću dojki, eventualne genetske mutacije i druge čimbenike. Zato dvije žene s rakom dojke u obitelji ne moraju imati jednak rizik – ističe liječnica.
Kod izraženije obiteljske opterećenosti, poznate mutacije poput BRCA1 ili BRCA2, osobne povijesti raka dojke ili drugih čimbenika koji povećavaju rizik, kako objašnjava dr. Štekić Novački, pregledi se mogu započeti ranije i prilagoditi konkretnoj osobi. Kod žena visokog rizika u praćenje se, uz mamografiju, može uključiti i magnetska rezonancija dojki. Zato podatak koji se sazna u običnom obiteljskom razgovoru ponekad može biti važan i mnogo godina poslije, kada liječnik procjenjuje rizik i određuje način praćenja. Obiteljska anamneza stoga ne služi predviđanju bolesti, nego pomaže donijeti informiraniju odluku o pregledima.
Mamografija i ultrazvuk ne odgovaraju na ista pitanja
Još jedna nedoumica koja se često pojavljuje kod žena jest odabir pregleda. Je li dovoljan ultrazvuk? Kada je potrebna mamografija? Ako je jedan nalaz uredan, treba li uopće raditi drugi? Dr. Štekić Novački upozorava da se te dvije metode ne bi trebale promatrati kao zamjena jedna za drugu.
– Mamografija i ultrazvuk nisu konkurentske metode, nego se međusobno nadopunjuju. Mamografija je temeljna metoda probira raka dojke i može otkriti vrlo male promjene, uključujući mikrokalcifikate koji se ultrazvukom ne vide. Ultrazvuk je osobito koristan kod mlađih žena i žena s gustim žljezdanim tkivom te za dodatnu procjenu promjene pronađene pregledom ili mamografijom – objašnjava.
Kod mlađih žena dojke su češće građene od gustog žljezdanog tkiva pa ultrazvuk ima važniju ulogu, dok s dobi mamografija postaje ključna metoda probira. Kod gustih dojki mamografija može biti manje osjetljiva pa se preporučuje učiniti i ultrazvuk. Važno je, kaže liječnica, ne donositi zaključak da uredan ultrazvučni nalaz automatski znači da mamografija nije potrebna.
– Ne postoji jedna pretraga koja je najbolja za svaku ženu u svakoj životnoj dobi. Koja je metoda najbolja za pojedinu ženu odlučuje se prema dobi, građi dojki, simptomima i individualnom riziku – kaže dr. Štekić Novački.
Kvržica nije jedina promjena na koju treba obratiti pozornost
Većina žena dobro zna da novu kvržicu u dojci treba provjeriti. Ipak, postoje i druge promjene koje ne bi trebalo ignorirati ili ostaviti do sljedećeg redovitog pregleda. To mogu biti novonastala promjena oblika ili veličine dojke, uvlačenje bradavice, iscjedak iz bradavice, osobito krvavi, promjene kože poput uvlačenja ili izgleda „narančine kore“, crvenilo koje ne prolazi te nova kvržica u pazuhu. Bol, s druge strane, naglašava dr. Štekić Novački, kod žena izaziva zabrinutost, iako je vrlo česta i u najvećem broju slučajeva nije povezana s karcinomom dojke. Upravo zato simptomi ne bi trebali biti jedini razlog za pregled.
– Smisao preventivnog pregleda jest pronaći promjenu prije nego što je možemo napipati ili prije nego što izazove bilo kakve simptome. Rak dojke u ranoj fazi često ne boli i žena se može osjećati potpuno zdravo. Kada se bolest otkrije dok je promjena mala i ograničena na dojku, mogućnosti liječenja su bolje – kaže liječnica.
„Ništa me ne boli“ nije razlog za odgađanje pregleda
U svakodnevnom ritmu preventivni pregledi lako završe među obvezama koje se stalno prebacuju u kalendaru. Posao, obitelj, termini koje treba uskladiti i činjenica da se osjećamo dobro često su dovoljan razlog da se pregled ostavi za neku dalju, neodređenu budućnost. Dr. Štekić Novački u ordinaciji često čuje upravo rečenicu: „Ništa me ne boli i ništa ne osjećam, pa nisam išla na pregled.“ No baš je odsutnost simptoma razlog, kako naglašava, zbog kojeg preventivni pregled ima smisla.
Česta je i zabluda da nakon ultrazvuka mamografija više nije potrebna ili da se mamografija radi tek kada se pojavi kvržica. Dr. Štekić Novački upozorava da te dvije metode ne prikazuju iste stvari te da je najveća vrijednost mamografije upravo u tome što može otkriti promjenu prije nego što je žena sama osjeti.
– Dio pacijentica mamografiju odgađa i zbog straha od zračenja. Međutim, mamografija koristi malu dozu ionizirajućeg zračenja, a kada je pregled medicinski opravdan, korist ranog otkrivanja bolesti znatno je veća od potencijalnog rizika. Ako mamografija pokaže gustu građu dojki i liječnik preporuči dodatni ultrazvuk, ni to samo po sebi ne znači da je na prvom pregledu pronađeno nešto loše. Jednostavno želimo dobiti više informacija – objašnjava dr. Štekić Novački.
Pregled kao briga o sebi
Dr. Štekić Novački zato ženama koje pregled već neko vrijeme odgađaju poručuje da ne čekaju pojavu problema, nego da preventivni pregled uključe u redovitu brigu o zdravlju.
– Pregled traje kratko, a informacija koju dobijemo može biti iznimno važna. Briga o dojkama trebala bi biti jednako normalan dio brige o zdravlju kao i ginekološki pregled ili kontrola krvnog tlaka – poručuje liječnica.
Kako bi žene ohrabrili na preventivne preglede, povodom Mjeseca borbe protiv raka dojke Croatia Poliklinika od 1. do 31. listopada 2026. omogućuje 20 posto popusta na mamografiju i ultrazvuk dojki. Preglede uz ovu pogodnost moguće je obaviti u Zagrebu, Osijeku, Varaždinu, Koprivnici, Puli, Splitu i Zadru. Takve kampanje, smatra dr. Štekić Novački, mogu biti koristan podsjetnik ženama koje u svakodnevnim obvezama pregled već neko vrijeme odgađaju.
– Ako nekome upravo ta poruka ili dostupnija cijena bude poticaj da napokon obavi pregled koji već dugo odgađa, kampanja je postigla svoju svrhu – zaključuje dr. Ksenija Štekić Novački.
Sadržaj nastao u suradnji s Croatia Poliklinikom.
