Istraživanje pokazalo i da 64,9 posto ispitanika cijenu lijekova smatra preprekom za većinu osoba kojima su potrebni, dok je 81,1 posto barem djelomično upoznato s lijekovima za liječenje debljine.
Samo 14,3 posto ispitanika debljinu prepoznaje kao kroničnu bolest, dok čak 94,2 posto podržava potpuno ili djelomično financiranje lijekova za njezino liječenje putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Istodobno, 64,9 posto ispitanika smatra da je cijena lijekova prepreka za većinu osoba kojima su potrebni.
Pokazuju to rezultati istraživanja Hrvatskog društva za kronične bolesti predstavljeni na konferenciji „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“, održanoj 5. listopada u Zagrebu.
Istraživanje je provedeno putem društvenih mreža među 328 ispitanika i nije reprezentativno za hrvatsku populaciju, no ukazuje na važne probleme u razumijevanju debljine i dostupnosti njezina liječenja. Rezultate je predstavila dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Prema istraživanju, 64,9 posto ispitanika debljinu doživljava kao kombinaciju bolesti i životnih navika, dok je 81,1 posto barem djelomično upoznato s lijekovima za njezino liječenje.
Debljina je kronična bolest, a ne samo pitanje životnih navika
Izv. prof. prim. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB-a Merkur, upozorio je da metabolički rizik može početi mnogo prije pojave prvih dijagnoza, a debljina razvijena u djetinjstvu često se nastavlja i u odrasloj dobi.
– Debljina nije estetski problem. Nije pitanje možete li odjenuti sako ili neku haljinu od prošle godine, nego je riječ o ozbiljnoj bolesti – istaknuo je Rahelić.
Na povezanost različitih zdravstvenih problema upozorila je doc. dr. sc. Vilma Kolarić, glavna sestra Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac. Pacijenti povišenu tjelesnu masu, glukozu, krvni tlak i masnoće često doživljavaju kao odvojene probleme, iako zajedno povećavaju rizik od kroničnih komplikacija.
– Ne možemo pacijentu samo reći: morate ovo, ovo i ovo. Treba ga pitati kako živi, kako se hrani i koliko se kreće pa zajedno dogovoriti što možemo napraviti kao prve korake – rekla je Kolarić.
Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, specijalist obiteljske medicine, naglasio je važnost integrirane skrbi za osobe koje imaju više kroničnih bolesti. Pri izradi osobnog plana skrbi, rekao je, treba uzeti u obzir i životne okolnosti pacijenta, pridržavanje terapije, njezinu financijsku dostupnost i podršku obitelji.
KOPB se može razvijati godinama bez prepoznavanja
Jedan od panela bio je posvećen kroničnim respiratornim bolestima, posebno kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti (KOPB).
Prof. prim. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb, upozorila je da se KOPB često razvija postupno. Bolesnici se s vremenom prilagođavaju zaduhi, kašlju i smanjenom podnošenju napora, a simptome pripisuju starenju ili pušenju.
– KOPB počinje polako i, možemo reći, nekako se ušulja u bolesnikov život. Ljudi više ne mogu raditi ono što su prije mogli, ali smanjeno podnošenje napora često pripisuju starenju ili pušenju – rekla je Pavliša. Zbog toga se osoba može početi manje kretati i izbjegavati napor, a da pritom ne potraži liječničku pomoć. Kasno otkrivanje ograničava mogućnosti liječenja.
– Možemo ublažiti simptome i usporiti propadanje plućne funkcije, ali ono što je propalo, što je uništeno, ne možemo vratiti – upozorila je. Pušenje je jedan od najvažnijih čimbenika rizika za KOPB, a razvoju i pogoršanju bolesti mogu pridonijeti i onečišćenje zraka te profesionalna izloženost štetnim tvarima.
U ranom prepoznavanju bolesti važnu ulogu ima primarna zdravstvena zaštita. Lovorka Šuman, specijalistica obiteljske medicine, istaknula je važnost ciljane anamneze, prepoznavanja osoba s rizikom i spirometrije, kao i kontinuiranog praćenja nakon postavljanja dijagnoze.
Na potrebu sustavnijeg pristupa upozorila je prim. Ivana Brkić Biloš iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, istaknuvši da za kronične respiratorne bolesti još uvijek ne postoji poseban sustavni nacionalni program.
Važni su prevencija i rana intervencija
Stručnjaci su govorili i o povezanosti prehrane, tjelesne mase i kroničnih bolesti. Kod osoba s respiratornim bolestima povećane energetske potrebe, smanjen apetit, otežano disanje i umaranje mogu dovesti do gubitka mišićne mase, što dodatno smanjuje funkcionalnu sposobnost.
S druge strane, višak masnog tkiva također može nepovoljno utjecati na respiratorno zdravlje, zbog čega je važno procjenjivati sastav tijela, a ne samo tjelesnu masu. Dr. sc. Eva Pavić, nutricionistica iz KBC-a Zagreb, naglasila je da preporuke o prehrani moraju biti prilagođene zdravstvenom stanju, ali i stvarnim životnim i financijskim mogućnostima pacijenta.
– Održivo je ono što je moguće provesti. Važno je s pacijentom razgovarati, poslušati ga i dati najbolji mogući savjet na temelju anamneze i svih nalaza koje imamo ispred sebe – rekla je Pavić.
Doc. dr. sc. Diana Rudan iz KB-a Dubrava upozorila je i na važnost kontrole LDL kolesterola, čije ciljne vrijednosti ovise o ukupnom kardiovaskularnom riziku. Posebno su važne kod osoba koje su već preboljele infarkt ili moždani udar.
Iako su na konferenciji obrađene različite kronične bolesti, zajednička je poruka bila da se prevencija ne smije svesti samo na sprječavanje nastanka bolesti. Jednako su važni rano prepoznavanje, pravodobna dijagnostika, dostupno liječenje i kontinuirana skrb kako bi se spriječile ili odgodile komplikacije.
Konferencija „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“ dio je Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj, koji Hrvatsko društvo za kronične bolesti drugu godinu zaredom obilježava pod sloganom „Zdravlje na duge staze“. Program završava 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera“.
(Ordinacija.hr)
