Povišeni kolesterol često nema nikakve simptome, zbog čega ga liječnici nerijetko nazivaju tihim ubojicom. Iako mnogi vjeruju da je za loše nalaze krvi kriva isključivo pogrešna prehrana, stvarni uzroci mogu biti znatno složeniji i potpuno izvan naše kontrole.
Većina ljudi ostane neugodno iznenađena kada im liječnik priopći da imaju povišen kolesterol, pogotovo ako paze na to što jedu i redovito se kreću. Naime, kolesterol se u javnosti često pojednostavljuje kao isključivo problem loše prehrane pune zasićenih masti i nezdravih namirnica. Međutim, ljudsko tijelo samo proizvodi većinu kolesterola koji mu je potreban za normalno funkcioniranje, izgradnju stanica te stvaranje vitamina i hormona. Zbog toga se nerijetko događa da pacijenti koji rade sve ispravno u smislu nutrijenata i dalje bilježe visoke razine ove masne tvari u krvi.
Krivac je genetika
Jedan od glavnih razloga zašto zdrav životni stil nije uvijek dovoljan krije se u našim genima, koji uvelike određuju kako će naše tijelo obrađivati i čistiti kolesterol. Stručnjaci procjenjuju da je čak sedamdeset posto razine našeg kolesterola povezano s genetikom, što znači da je u mnogim slučajevima obiteljska povijest bolesti presudan faktor. Ako netko u vašoj obitelji pati od ovog problema, postoji velika vjerojatnost da ćete i vi imati slične poteškoće bez obzira na to koliko se trudili jesti zdravo. Nasljedna stanja mogu dovesti do vrlo visokih razina čak i u ranoj životnoj dobi, a u takvim situacijama promjene životnog stila moraju biti popraćene odgovarajućom terapijom lijekovima.
Genetsku grešku zbog koje organizam sam stvara prevelike količine kolesterola nasljeđujemo od oca ili od majke, a osobe s ovim poremećajem pod znatno su većim rizikom od razvoja ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.
Zanimljivo je da kod osoba koje imaju takozvanu obiteljsku hiperkolesterolemiju, a radi se o jednom od dvjesto pedeset stanovnika, prehrana može utjecati na samo dvadeset posto ukupnog kolesterola. Preostalih osamdeset posto tijelo sintetizira samo, pa dijeta, koliko god bila stroga, jednostavno ne može samostalno riješiti problem. Genetsku grešku zbog koje organizam sam stvara prevelike količine kolesterola nasljeđujemo od oca ili od majke, a osobe s ovim poremećajem pod znatno su većim rizikom od razvoja ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti. Što su krvne žile duže izložene povišenim vrijednostima, to opasnost od srčanog udara i ateroskleroze više raste.
Stanja poput dijabetesa, kronične bolesti bubrega, hipotireoze ili lupusa mogu potaknuti upalne procese ili usporiti rad jetre, što rezultira dužim zadržavanjem lošeg kolesterola u krvotoku
Pored nasljednih faktora, važnu ulogu igraju i razna druga medicinska stanja, kao i lijekovi koje možda već uzimate za neke druge zdravstvene probleme. Stanja poput dijabetesa, kronične bolesti bubrega, hipotireoze ili lupusa mogu potaknuti upalne procese ili usporiti rad jetre, što rezultira dužim zadržavanjem lošeg kolesterola u krvotoku. Također, određeni lijekovi za astmu, reumatoidni artritis pa čak i neke vrste kontracepcijskih pilula mogu kao nuspojavu imati podizanje razine kolesterola u krvi. Zato jedna laboratorijska pretraga rijetko daje potpunu sliku, već liječnici uvijek moraju uzeti u obzir vašu cjelokupnu povijest bolesti.
Skrivene zamke stresa i nedostatka sna
Ako ste uvjereni da su vaša prehrana i fizička aktivnost na zavidnoj razini, a brojke na nalazima i dalje ne padaju, možda biste trebali analizirati koliko ste svakodnevno pod stresom. Kronični stres može značajno utjecati na razinu kolesterola jer potiče oslobađanje hormona poput kortizola i adrenalina, što pak tjera jetru na povećanu proizvodnju ove masne tvari. Dugotrajna izloženost visokim razinama kortizola dokazano smanjuje razinu dobrog kolesterola, a istovremeno povećava onaj loši, što dugoročno stvara opasne naslage na stijenkama krvnih žila. Pored stresa, nedovoljno ili nekvalitetno spavanje može negativno utjecati na razinu kolesterola i dodatno pogoršati zdravstvenu sliku. Nedostatak sna dovodi do promjena u genima koji reguliraju metabolizam kolesterola. Već i jedan jedini tjedan s premalo sna može početi mijenjati vaš tjelesni metabolizam, narušiti imunosni odgovor i oslabiti prirodne mehanizme kojima se tijelo bori protiv nakupina masti.
Metabolizam igra ključnu ulogu i neovisno o broju kilograma na vagi, pa tako stanja poput inzulinske rezistencije mogu promijeniti način na koji tijelo obrađuje šećere i masti. To znači da i osobe koje na prvi pogled izgledaju mršavo i u odličnoj formi mogu patiti od ozbiljnih problema s povišenim vrijednostima lipida
Još jedan faktor o kojem rijetko razmišljamo jest i naš metabolizam, odnosno način na koji tijelo obrađuje energiju i rješava se viška tvari. Nakupljanje viška kilograma, osobito oko trbuha, direktno utječe na sposobnost organizma da uspješno upravlja kolesterolom, što se često povezuje s višim razinama triglicerida i lošeg kolesterola. No, metabolizam igra ključnu ulogu i neovisno o broju kilograma na vagi, pa tako stanja poput inzulinske rezistencije mogu promijeniti način na koji tijelo obrađuje šećere i masti. To znači da i osobe koje na prvi pogled izgledaju mršavo i u odličnoj formi mogu patiti od ozbiljnih problema s povišenim vrijednostima lipida. Nadalje, sjedilački način života uzima svoj danak. Dugotrajno svakodnevno sjedenje smanjuje količinu dobrog kolesterola koji čisti naše žile, čineći nas podložnijima taloženju plaka u arterijama.
Paradoks sportaša i važnost pravog treninga
Postoji jedan izuzetno zanimljiv medicinski fenomen poznat kao paradoks sportaša, koji najbolje objašnjava zašto i najzdraviji pojedinci mogu imati naizgled loše rezultate krvnih pretraga. Naime, vrhunski sportaši i ljudi koji treniraju na vrlo visokim razinama nerijetko imaju povišen ukupan kolesterol, što u početku djeluje potpuno nelogično. Međutim, istraživanja pokazuju da redovita aerobna tjelovježba snažno podiže razine dobrog kolesterola u krvi, što automatski podiže i ukupnu brojku na nalazu. Iako to može prestrašiti pacijente na prvom pregledu, zapravo se radi o pozitivnom pomaku jer dobar kolesterol marljivo čisti onaj loši iz našeg krvotoka. Tijekom intenzivnih i čestih treninga, mišićima je potrebna ogromna količina energije iz masti, pa tijelo prirodno povećava prisutnost lipida u krvi kako bi moglo pratiti taj napor. Uz to, proces izgradnje i oporavka mišićnih vlakana zahtijeva kolesterol kao ključni gradivni materijal za anaboličke hormone.
Preporučuje se najmanje sto pedeset minuta tjelovježbe tjedno kako bi se postigli opipljivi zdravstveni rezultati na krvožilnom sustavu. Naravno, ako su vaše vrijednosti izrazito visoke unatoč zavidnoj razini tjelovježbe i idealno složenom jelovniku, liječnik će vjerojatno predložiti uvođenje terapije.
Kada govorimo o tjelovježbi općenito, volumen i intenzitet treninga izravno oblikuju naš lipidni profil, stoga lagana šetnja ponekad neće biti dovoljna za rješavanje problema s povišenim vrijednostima. Preporučuje se najmanje sto pedeset minuta tjelovježbe tjedno kako bi se postigli opipljivi zdravstveni rezultati na krvožilnom sustavu. Naravno, ako su vaše vrijednosti izrazito visoke unatoč zavidnoj razini tjelovježbe i idealno složenom jelovniku, liječnik će vjerojatno predložiti uvođenje terapije.
Visoki kolesterol složen je zdravstveni izazov koji daleko nadilazi samo pitanje onoga što jedemo za ručak. Rano otkrivanje problema i otvoren razgovor s liječnikom najvažniji su koraci prema osiguravanju dugog i zdravog života, bez obzira na genetske karte koje su nam dodijeljene. ( Ordinacija.hr )
