Vrtoglavica, ubrzano lupanje srca i zamućen vid mogu izazvati osjećaj da ćete izgubiti svijest. Doznajte zašto se to događa, što može pomoći i kada simptome treba ozbiljnije shvatiti.
Ubrzano lupanje srca, plitko disanje, vrtoglavica i zamućen vid neki su od simptoma koji mogu pratiti napad panike. Zbog njih se može javiti snažan osjećaj da ćete se onesvijestiti, no gubitak svijesti tijekom napada panike nije čest.
Napad panike može izazvati niz intenzivnih tjelesnih reakcija koje djeluju zastrašujuće, osobito ako ih doživljavate prvi put. Razumijevanje onoga što se događa u tijelu može pomoći u smanjenju straha, koji dodatno pojačava simptome.
Zašto se javlja osjećaj nesvjestice?
Tijekom napada panike aktivira se reakcija organizma na opasnost, poznata kao odgovor „bori se ili bježi”. Mozak prepoznaje prijetnju, čak i kada ona nije stvarna, te potiče otpuštanje hormona stresa, uključujući adrenalin.
Zbog toga se ubrzava rad srca, raste krvni tlak, disanje postaje brže, a krv se usmjerava prema mišićima kako bi se tijelo pripremilo za reakciju.
Istodobno može doći do hiperventilacije, odnosno prebrzog ili predubokog disanja. Takvo disanje smanjuje razinu ugljikova dioksida u krvi, što može izazvati vrtoglavicu, omaglicu, trnce u rukama, stopalima ili licu te zamućen vid. Neki ljudi pritom osjećaju i kao da su odvojeni od vlastitog tijela ili okoline.
Budući da su ti simptomi slični onima koji se javljaju neposredno prije nesvjestice, lako je zaključiti da ćete izgubiti svijest, iako se to najčešće ne dogodi.
Može li doći do gubitka svijesti?
U većini slučajeva ne. Tijekom napada panike krvni tlak obično raste, dok do nesvjestice najčešće dolazi kada krvni tlak padne toliko da se smanji dotok krvi u mozak.
Ipak, postoje iznimke. Kod nekih ljudi snažan strah, emocionalni stres ili bol mogu potaknuti vazovagalnu reakciju, tijekom koje naglo padaju srčana frekvencija i krvni tlak. Posljedica može biti kratkotrajan gubitak svijesti.
Takva reakcija nije uobičajena tijekom napada panike, ali je moguća. Zato stvarnu nesvjesticu ne treba automatski pripisivati tjeskobi, osobito ako se ponavlja ili se javlja u neuobičajenim okolnostima.
Začarani krug straha i simptoma
Mozak neprestano prati tjelesne signale i pokušava ih protumačiti. Kada srce ubrzano kuca, a disanje se promijeni, te senzacije može protumačiti kao znak neposredne opasnosti. Ako se pritom pojavi vrtoglavica, strah od nesvjestice može dodatno pojačati tjeskobu.
Tako nastaje začarani krug: osjetite vrtoglavicu, pomislite da ćete se onesvijestiti, zbog toga postanete još tjeskobniji i počnete brže disati, što može dodatno pogoršati vrtoglavicu.
Prepoznavanje tog obrasca može pomoći u prekidanju kruga straha i tjelesnih simptoma. Važno je pritom znati da osjećaj nedostatka zraka ili omaglice tijekom hiperventilacije ne znači nužno da tijelu nedostaje kisika.
Kako ublažiti simptome?
Ako imate osjećaj da ćete se onesvijestiti, pokušajte primijeniti nekoliko jednostavnih tehnika.
Usporite disanje. Dišite nježno i polako kroz nos, a zatim lagano izdahnite kroz usta. Nemojte se prisiljavati na vrlo duboke udahe jer oni mogu dodatno pogoršati hiperventilaciju.
Sjednite ili legnite. Ako vam se jako vrti, zauzmite siguran položaj i pričekajte da se simptomi smire. Time smanjujete rizik od pada i ozljede ako izgubite ravnotežu.
Usmjerite pozornost na okolinu. Tehnika uzemljenja može pomoći da se odmaknete od intenzivnog praćenja tjelesnih simptoma. Pokušajte imenovati pet stvari koje vidite, četiri koje možete osjetiti dodirom, tri zvuka koja čujete, dva mirisa koja prepoznajete i jedan okus koji osjećate.
Podsjetite se što se događa. Ako prepoznajete simptome napada panike, pokušajte sebi reći: „Ovo bi mogao biti napad panike. Osjećaj je neugodan i zastrašujući, ali simptomi će se smiriti.” Takav pristup može pomoći u smanjenju straha, osobito ako ste slične epizode već doživjeli i liječnik je procijenio da su povezane s panikom.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Iako napad panike može izazvati intenzivne tjelesne simptome, nije svaka vrtoglavica posljedica tjeskobe. Liječničku procjenu treba potražiti ako doista izgubite svijest, ako se nesvjestice ponavljaju, imate bol u prsima koja ne prolazi ili se pojavi izražena zaduha koja se ne može objasniti tjeskobom.
Posebno je važno reagirati ako se jave novi neurološki simptomi, poput slabosti, poteškoća s govorom ili zbunjenosti, ako imate poznatu srčanu bolest ili obiteljsku povijest iznenadnih srčanih problema te ako osjećaj da ćete se onesvijestiti nastupi tijekom fizičkog napora.
Iznenadni gubitak svijesti, jaka bol u prsima, ozbiljne poteškoće s disanjem ili nagli neurološki simptomi zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu. Nemojte pretpostaviti da su posljedica napada panike bez odgovarajuće procjene.
(Ordinacija.hr)
