Analiza podataka gotovo 200.000 ljudi povezala je kasno jedenje s većim rizikom od bolesti jetre, ali ne dokazuje uzročnost.
Večera je završila, ali uz omiljenu seriju otvarate vrećicu grickalica. Ili ste već otišli na spavanje, pa ipak ustajete po još nešto iz hladnjaka. Takve svakodnevne navike privukle su pozornost znanstvenika koji istražuju povezanost vremena obroka i zdravlja.
Istraživanje koje su vodili stručnjaci Oregon Health & Science Universityja (OHSU), objavljeno u časopisu Clinical Gastroenterology and Hepatology, povezalo je kasno jedenje s većim rizikom od metabolički povezane masne bolesti jetre, poznate pod kraticom MASLD, i ciroze.
Veći rizik
Istraživači su analizirali podatke gotovo 200.000 sudionika triju velikih američkih istraživanja: Nurses’ Health Study, Nurses’ Health Study II i Health Professionals Follow-up Study. Usporedili su prijavljene prehrambene navike s pojavom bolesti jetre.
Prema objavi OHSU-a, u skupini koja je prijavljivala kasno jedenje zabilježen je 20 do 30 posto veći rizik od promatranih bolesti jetre. Kasno jedenje pritom je obuhvaćalo konzumiranje hrane nakon večere ili nakon odlaska na spavanje.
Riječ je o relativnoj razlici između skupina, a ne tvrdnji da će 20 do 30 posto ljudi s tom navikom razviti bolest. Autori naglašavaju i da je analiza promatračka te se temelji na izjavama sudionika. Pronađena povezanost zato ne dokazuje uzrok i posljedicu.
Biološki sat
Zašto znanstvenike uopće zanima vrijeme obroka? Organizam ima unutarnji sustav mjerenja vremena koji usklađuje brojne funkcije s izmjenom dana i noći. Ti približno 24-satni ciklusi, odnosno cirkadijski ritmovi, utječu na spavanje, lučenje hormona, apetit i probavu.
Kako objašnjava američki Nacionalni institut za opće medicinske znanosti (NIGMS), gotovo svaki organ i tkivo imaju vlastiti cirkadijski ritam. Njihovo djelovanje koordinira glavni biološki sat u mozgu, a među vanjskim signalima najvažniji su svjetlost i tama. Na ritmove utječu i unos hrane, tjelesna aktivnost, stres i temperatura.
To znači da vrijeme obroka nije samo stvar rasporeda obveza, nego i jedan od signala na koje tijelo reagira. Rad u smjenama i promjene u ritmu spavanja mogu poremetiti tu usklađenost, zbog čega su posebno zanimljivi istraživačima metabolizma.
Tiha bolest
Masna jetra često ne izaziva očite tegobe. Prema američkom Nacionalnom institutu za dijabetes, probavne i bubrežne bolesti (NIDDK), mnogi oboljeli imaju malo simptoma ili ih uopće nemaju. Kada se pojave, mogu uključivati umor ili nelagodu u gornjem desnom dijelu trbuha.
Veća vjerojatnost razvoja bolesti povezana je s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, inzulinskom rezistencijom, dijabetesom tipa 2 te poremećenim vrijednostima masnoća u krvi. Važnu ulogu mogu imati i nasljedni čimbenici.
Zdravlje jetre stoga se ne može procjenjivati prema samo jednoj prehrambenoj navici. Vrijeme obroka dio je šire slike koja uključuje metaboličko zdravlje, prehranu i druge čimbenike rizika. Izostanak simptoma također ne znači da bolest nije prisutna.
Šira slika
Dok znanstvenici istražuju ulogu rasporeda jedenja, poznate preporuke za očuvanje zdravlja jetre i dalje obuhvaćaju kvalitetu prehrane, primjerene porcije i održavanje zdrave tjelesne mase.
NIDDK navodi da prehrana može uključivati više povrća, većine voća i cjelovitih žitarica te zamjenu zasićenih i transmasnoća nezasićenima. Posebno upozorava na hranu i napitke s velikim količinama jednostavnih šećera, među kojima su zaslađena bezalkoholna i sportska pića.
Kod osoba koje već imaju masnu jetru i prekomjernu tjelesnu masu liječnik može preporučiti postupno mršavljenje. Promjena sata večere sama po sebi zato ne može zamijeniti cjelovit pristup prehrani i liječenju.
