Umjetna inteligencija na temelju crta lica pokušava procijeniti izglede za preživljenje i biološku dob, no stručnjaci upozoravaju da je potrebno još istraživanja.
Umjetna inteligencija mogla bi jednog dana pomoći liječnicima u procjeni zdravstvenog stanja pacijenata i izgleda za preživljenje na temelju fotografije lica. Istraživači ipak upozoravaju da je tehnologija još u razvoju i da je potrebno dodatno provjeriti njezinu pouzdanost prije moguće primjene u medicini.
Može li lice otkriti više o našem zdravlju nego što mislimo? Američki istraživači razvijaju alate umjetne inteligencije koji analiziraju crte lica kako bi procijenili koliko je osoba bolesna i koliko brzo bi mogla starjeti. Cilj nije zamijeniti liječničke preglede, nego ponuditi dodatne informacije koje bi mogle pomoći u donošenju odluka o liječenju. Preliminarni rezultati istraživanja, piše BBC, objavljeni su u časopisu The Lancet Digital Health.
Umjetna inteligencija analizira područje oko očiju
Alat FaceSurvival treniran je na milijunima fotografija zdravih osoba i 35.000 fotografija pacijenata oboljelih od raka. Prema rezultatima istraživanja, umjetna inteligencija analizira detalje na licu kako bi procijenila izglede za preživljenje, pri čemu se posebno važnima pokazuju područje ispod očiju i područje oko korijena nosa.
Istraživači su alat ispitali na pacijentima s različitim vrstama raka i različitim stupnjevima uznapredovalosti bolesti, uključujući slučajeve u kojima se rak proširio na kosti ili mozak. Među pacijentima iz Sjedinjenih Američkih Država i Nizozemske bili su uglavnom ljudi u pedesetim i šezdesetim godinama, ali i djeca te osobe u devedesetima.
Liječnici već procjenjuju opće stanje pacijenata, provode preglede i dijagnostičke pretrage kako bi utvrdili koliko je bolest uznapredovala i koje su mogućnosti liječenja. FaceSurvival bi u budućnosti mogao biti dodatni alat u tom procesu, no nije zamišljen kao zamjena za stručnu procjenu.
Voditelj istraživanja dr. Raymond Mak iz zdravstvenog sustava Mass General Brigham u Bostonu ističe da je procjena fizičkih rezervi organizma i krhkosti pacijenta posebno važna prije intenzivnog liječenja, poput zračenja, operacije ili sustavne terapije.
– Naš je cilj procjenu zdravstvenog stanja na temelju fotografije lica učiniti mjerljivijom, dosljednijom i primjenjivom u većem opsegu kako bi poduprla odluke o personaliziranom liječenju, a ne zamijenila liječničku procjenu – objasnio je Mak. Za alat je podnesena patentna prijava, ali, upozorava, još nije spreman za primjenu u bolnicama.
Može li umjetna inteligencija procijeniti i biološku dob?
Isti istraživački tim proučava i mogućnosti alata FaceAge, koji procjenjuje biološku dob na temelju izgleda lica, odnosno koliko osoba izgleda staro u odnosu na svoju kronološku dob.
Prema dosadašnjim rezultatima, za takvu bi procjenu mogli biti važni različiti dijelovi lica, uključujući kožu ispod nosa i oko usta, nazolabijalne brazde, takozvane marionetske bore, bore na čelu, bore smijalice oko očiju, područje sljepoočnica i obraze. Na proces starenja utječu i životne navike. Prekomjerna konzumacija alkohola, uporaba droga i pušenje mogu ubrzati pojavu znakova starenja.
Mak navodi da je FaceAge pokazao iznenađujuće dosljedne rezultate na uobičajenim fotografijama, unatoč razlikama u osvjetljenju, položaju glave, izrazu lica i šminki. Rezultati su uglavnom ostali stabilni i nakon različitih plastičnih operacija, uz manju promjenu nakon rinoplastike, odnosno operacije nosa.
Ipak, istraživači naglašavaju da su potrebna dodatna ispitivanja i mnogo više fotografija, osobito osoba različitih etničkih pripadnosti. Tek će se tako moći pouzdanije utvrditi koliko su alati precizni i mogu li se primjenjivati u različitim skupinama ljudi.
Stručnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja
Profesor Miroslaw Bober sa Sveučilišta u Surreyju u Ujedinjenom Kraljevstvu, stručnjak za obradu videa i strojno učenje, smatra da je još prerano tvrditi kako se ovakvim alatima mogu pouzdano pratiti starenje ili promjene životnih navika tijekom vremena.
– Ovo je obećavajući dokaz koncepta, ali alat još nije spreman za kliničku primjenu – upozorio je.
Dodao je da je potrebno provjeriti rezultate umjetne inteligencije u usporedbi s procjenama liječnika te ispitati njezinu pouzdanost u različitim bolnicama i među različitim skupinama pacijenata.
Jedno od ključnih ograničenja jest to što predviđanje ishoda ne znači nužno i razumijevanje razloga zbog kojih je do njega došlo. Kako ističe Bober, procjena koju generira umjetna inteligencija sama po sebi ne objašnjava što se događa u organizmu niti može zamijeniti liječničku procjenu.
(Ordinacija.hr)
