Srce u mirovanju obično kuca 60 do 100 puta u minuti, no odstupanja mogu biti povezana sa stresom, lijekovima ili određenim zdravstvenim stanjima.
Srce u mirovanju najčešće kuca između 60 i 100 puta u minuti, a njegovim ritmom upravlja sinusni čvor. Iako su manja odstupanja često bezazlena, prespor ili prebrz rad srca ponekad može upućivati na zdravstvene probleme.
Sinusni ritam označava način na koji srce stvara i provodi električne impulse koji omogućuju pravilne otkucaje. Kada ti impulsi nastaju u sinusnom čvoru, smještenom u desnoj pretklijetki, i šire se uobičajenim putem, govorimo o sinusnom ritmu.
Važno je razlikovati sinusni ritam od srčane frekvencije. Dok sinusni ritam opisuje obrazac otkucaja srca, srčana frekvencija označava njihov broj u minuti. Normalan sinusni ritam u odraslih obično podrazumijeva 60 do 100 otkucaja u minuti u mirovanju.
Kako se prepoznaje normalan sinusni ritam?
Normalan sinusni ritam može se utvrditi elektrokardiogramom (EKG-om), pretragom kojom se bilježi električna aktivnost srca. Na EKG-u se pojavljuju karakteristični valovi i segmenti koji prikazuju aktivaciju i oporavak električnog sustava srčanih pretklijetki i klijetki.
Osim odgovarajuće srčane frekvencije, normalan sinusni ritam karakterizira pravilan obrazac otkucaja. Ipak, sama srčana frekvencija nije dovoljna za procjenu zdravlja srca jer na nju mogu utjecati tjelesna aktivnost, san, stres, lijekovi i različita zdravstvena stanja.
Kada je sinusni ritam abnormalan?
Kada srce kuca presporo, prebrzo ili nepravilno, moguće je da je riječ o poremećaju srčanog ritma. Dva česta stanja su bradikardija i tahikardija.
Bradikardija označava usporen rad srca, najčešće s manje od 60 otkucaja u minuti u odraslih. Međutim, takva frekvencija ne mora nužno značiti da postoji zdravstveni problem. Tijekom spavanja puls se prirodno usporava, a kod treniranih sportaša može biti niži i dok su budni.
S druge strane, tahikardija označava ubrzan rad srca, najčešće s više od 100 otkucaja u minuti u mirovanju. Srčana frekvencija normalno se povećava tijekom vježbanja ili u stresnim situacijama, ali ubrzani puls u mirovanju može biti povezan s određenim zdravstvenim stanjima.
Bradikardija: kada srce kuca presporo
Usporeni srčani ritam može biti posljedica različitih čimbenika. Osim spavanja i dobre tjelesne kondicije, uzroci mogu uključivati:
- prirođene srčane greške ili oštećenje srca nakon infarkta
- promjene povezane sa starenjem
- poremećaj funkcije štitnjače, odnosno hipotireozu
- upalu srčanog mišića
- opstruktivnu apneju u snu
- poremećaje razine elektrolita, poput kalija i kalcija
- određene lijekove, uključujući beta-blokatore i neke sedative.
Ako usporeni rad srca ometa pumpanje dovoljne količine krvi, mogu se pojaviti umor, omaglica, vrtoglavica, nedostatak zraka, bol u prsima ili nesvjestica. U težim slučajevima može biti potrebno liječenje, primjerice ugradnja elektrostimulatora srca, odnosno pacemakera.
Tahikardija i njezini najčešći uzroci
Srce može ubrzano kucati zbog tjelesnog napora, tjeskobe ili stresa, ali i zbog drugih čimbenika. Među mogućim uzrocima su:
- povišena tjelesna temperatura
- anemija
- povišen ili snižen krvni tlak
- pojačan rad štitnjače
- poremećaji elektrolita
- prekomjeran unos kofeina ili alkohola
- pušenje i uporaba određenih psihoaktivnih tvari
- pojedini lijekovi.
Kod nekih osoba ubrzan sinusni ritam javlja se bez očitog uzroka. To se naziva neprimjerena sinusna tahikardija. Postoji i sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS), kod kojeg se srčana frekvencija znatno povećava pri ustajanju.
Tahikardija ne mora uvijek uzrokovati simptome, no može se očitovati ubrzanim pulsom, lupanjem ili preskakanjem srca, bolovima u prsima, nedostatkom zraka, vrtoglavicom ili nesvjesticom.
Razlika između sinusnog ritma i fibrilacije atrija
Normalan sinusni ritam znači da električni impulsi nastaju u sinusnom čvoru i omogućuju pravilne otkucaje srca. Kod fibrilacije atrija, jednog od čestih poremećaja srčanog ritma, električna aktivnost pretklijetki postaje kaotična, zbog čega srce često kuca nepravilno, a ponekad i ubrzano.
Fibrilacija atrija razlikuje se od normalnog sinusnog ritma i važno ju je pravodobno prepoznati jer može povećati rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i moždanog udara.
Kako tjeskoba utječe na srčani ritam?
Tjeskoba i stres mogu ubrzati rad srca i izazvati osjećaj lupanja ili preskakanja. Kod nekih ljudi tehnike opuštanja, meditacija i kontrolirano disanje mogu pomoći u ublažavanju takvih simptoma.
Ipak, ne treba automatski pripisivati sve promjene srčanog ritma tjeskobi. Ako se ubrzan ili usporen puls ponavlja, osobito ako je praćen drugim simptomima, važno je utvrditi uzrok.
Liječenje ovisi o uzroku poremećaja
Liječenje ovisi o vrsti poremećaja, njegovu uzroku, simptomima i općem zdravstvenom stanju osobe. U nekim slučajevima liječenje nije potrebno, osobito ako je riječ o normalnoj fiziološkoj promjeni bez simptoma.
Kada je liječenje potrebno, može uključivati lijekove, ugradnju elektrostimulatora srca ili druge postupke kojima se regulira električna aktivnost srca. Važno je liječiti i osnovne uzroke poremećaja, primjerice bolesti štitnjače, anemiju, poremećaje elektrolita, apneju u snu ili druge srčane bolesti.
Ako su promjene srčanog ritma praćene bolovima u prsima, izraženim nedostatkom zraka, nesvjesticom ili iznenadnom slabošću, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć. Učestale ili neobjašnjive promjene pulsa razlog su za liječničku procjenu, čak i kada nisu praćene izraženim simptomima.
(Ordinacija.hr)
