Vrijednost od 37 °C desetljećima se smatrala normalnom tjelesnom temperaturom, no istraživanja pokazuju da je prosjek danas niži. Znanstvenici objašnjavaju moguće razloge.
Godinama se smatralo da je 37 °C prosječna normalna tjelesna temperatura čovjeka, no istraživanja pokazuju da se ta vrijednost tijekom posljednjih desetljeća postupno smanjuje. Znanstvenici još istražuju zašto je došlo do te promjene, a među mogućim objašnjenjima ističu se bolje zdravstveno stanje stanovništva, higijenski uvjeti i promjene načina života.
Još u 19. stoljeću njemački liječnik Carl Wunderlich pokušavao je utvrditi je li vrućica samostalna bolest ili simptom nekog drugog zdravstvenog problema. Tijekom 15 godina prikupio je više od milijun mjerenja tjelesne temperature kod 25.000 pacijenata. Na temelju tih podataka zaključio je da prosječna tjelesna temperatura zdravih odraslih osoba iznosi 37 °C, dok je vrijednost viša od 38 °C označavala vrućicu.
Njegova je procjena, piše BBC, postala medicinski standard koji se desetljećima koristio u dijagnostici. Međutim, novija istraživanja pokazuju da se prosječna tjelesna temperatura promijenila.
Prosječna temperatura danas je niža
Julie Parsonnet, liječnica specijalizirana za zarazne bolesti sa Sveučilišta Stanford, sa svojim je timom analizirala tri velike baze podataka koje su obuhvaćale gotovo 190.000 ljudi u SAD-u i mjerenja prikupljena između 1862. i 2017. godine.
Rezultati su pokazali da je prosječna tjelesna temperatura današnjih odraslih osoba bliža 36,39 °C, a ne 37 °C. Primjerice, prosječna temperatura muškaraca u SAD-u danas je za oko 0,59 °C niža nego početkom 19. stoljeća.
Slični rezultati zabilježeni su i izvan razvijenih zemalja. Istraživanje autohtone zajednice Tsimane, koja živi u amazonskoj prašumi, pokazalo je da se njihova prosječna tjelesna temperatura smanjila s približno 37 °C početkom 2000-ih na 36,5 °C u 2018. godini.
Bolje zdravlje i suvremeni način života mogli bi biti razlog
Jedno od mogućih objašnjenja jest poboljšanje općeg zdravstvenog stanja stanovništva. U 19. stoljeću očekivani životni vijek iznosio je oko 38 godina, dok je danas gotovo dvostruko dulji.
Ljudi su tada češće patili od tuberkuloze, dizenterije, reumatske vrućice, osteomijelitisa i drugih infekcija. Takve bolesti aktiviraju imunološki sustav, koji pritom troši energiju i proizvodi toplinu.
Prema Parsonnet, upravo bi manja učestalost infekcija i kroničnih upalnih stanja mogla pridonijeti nižoj prosječnoj tjelesnoj temperaturi današnjih ljudi.
Sličan trend uočen je i kod naroda Tsimane. Bolja dostupnost cjepiva, poboljšani sanitarni uvjeti i veća uporaba obuće smanjili su broj infekcija, uključujući one uzrokovane parazitima koji se prenose kontaktom s kontaminiranim tlom.
Utjecaj bi mogli imati i uvjeti u kojima živimo. Danas većinu vremena provodimo u prostorima u kojima možemo regulirati temperaturu pomoću grijanja i klima-uređaja.
- Većinu života provodimo u idealnim klimatskim uvjetima, u takozvanoj termoneutralnoj zoni, u kojoj tijelo ne mora dodatno raditi kako bi održavalo svoju temperaturu. Ako ne mora trošiti energiju, ne proizvodi ni toliko topline – objašnjava Parsonnet.
Je li nekadašnjih 37 °C ipak bilo pogrešno?
Postoji i mogućnost da je dio razlike posljedica načina na koji se temperatura mjerila u prošlosti. Philip Mackowiak, povjesničar medicine i stručnjak za zarazne bolesti sa Sveučilišta Maryland, primijetio je da je jedan od toplomjera koje je koristio Wunderlich bio kalibriran približno dva stupnja više od suvremenih instrumenata.
Osim toga, mjerenje je tada bilo znatno zahtjevnije. Živini toplomjeri morali su ostati uz pacijenta 15 do 20 minuta kako bi pokazali temperaturu, a Wunderlich je temperaturu mjerio ispod pazuha, za razliku od danas češćih oralnih mjerenja.
Ipak, Parsonnet ne smatra da je pogrešna kalibracija glavno objašnjenje. Analiza podataka američkih vojnih veterana pokazala je da su osobe rođene ranije imale višu prosječnu tjelesnu temperaturu od onih rođenih kasnije. Sličan pad zabilježen je i u novijim istraživanjima, u kojima su korišteni suvremeniji toplomjeri.
Četiri čimbenika koja utječu na tjelesnu temperaturu
Tjelesna temperatura nije jednaka kod svih ljudi, a na njezinu vrijednost utječe nekoliko čimbenika:
- Dob: Starije osobe u prosjeku imaju nižu tjelesnu temperaturu jer se metabolizam s godinama usporava, a tijelo troši manje energije.
- Spol: Žene u prosjeku imaju nešto višu tjelesnu temperaturu od muškaraca, čak i neovisno o promjenama tijekom menstrualnog ciklusa. Znanstvenici još ne znaju točno zašto.
- Doba dana: Temperatura prati cirkadijalni ritam. Najniža je uglavnom između tri i pet sati ujutro, a najviša između 16 i 18 sati.
- Visina i tjelesna masa: Viši ljudi mogu imati nešto nižu tjelesnu temperaturu zbog veće površine tijela preko koje se gubi toplina, dok se s povećanjem tjelesne mase temperatura može blago povisiti.
Kada odstupanje temperature može biti razlog za zabrinutost?
Zbog novih spoznaja neki medicinski priručnici i stručne baze podataka već su počeli preispitivati tradicionalnu vrijednost od 37 °C kao univerzalni standard. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se ne treba previše usredotočiti na jednu brojčanu vrijednost. Razlika između 36,99 °C i 37,01 °C ne znači da se radi o bitno drukčijem zdravstvenom stanju.
Poznavanje vlastite uobičajene tjelesne temperature može biti korisno, ali važno je uzeti u obzir i druge simptome te opće zdravstveno stanje. S druge strane, izrazito niska ili visoka temperatura može upućivati na ozbiljniji problem. Kod odraslih osoba posebno su zabrinjavajuće vrijednosti niže od 35 °C ili više od 40 °C.
(Ordinacija.hr)
