Problemi s disanjem: Koji su rani simptomi kronične opstruktivne bolesti pluća? - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Problemi s disanjem: Koji su rani simptomi kronične opstruktivne bolesti pluća?

Riječ je o čestoj bolesti pluća koja uzrokuje ograničen protok zraka i probleme s disanjem, a nerijetko se naziva emfizemom ili kroničnim bronhitisom. Foto: Shutterstock

Svjetski dan kronične opstruktivne bolesti pluća obilježava se svake godine treće srijede u studenome. Iako je riječ o bolesti koja se može spriječiti i liječiti, mnogi oboljeli prekasno prepoznaju prve znakove narušenog zdravlja.

Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti obilježava se svake godine treće srijede u studenome na inicijativu Globalne inicijative za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest. Prvi takav dan održan je još prije više od dvadeset godina, s jasnim ciljem podizanja svijesti, razmjene znanja i poticanja rasprave o smanjenju tereta ove teške bolesti. U povodu obilježavanja, stručnjaci širom svijeta upozoravaju na važnost rane dijagnostike i prevencije za sve generacije.

Važnost ranog otkrivanja

Riječ je o čestoj bolesti pluća koja uzrokuje ograničen protok zraka i probleme s disanjem, a nerijetko se naziva emfizemom ili kroničnim bronhitisom. Kronična opstruktivna bolest pluća je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu, a samo tijekom jedne godine odnese više od tri milijuna života na globalnoj razini. Unatoč tome što se može spriječiti i liječiti, brojna istraživanja sugeriraju da do sedamdeset posto odraslih osoba s ovom bolešću ostaje nedijagnosticirano te zbog toga ne prima adekvatnu terapiju.

Najčešći uzrok i primarni rizični čimbenik za razvoj ove bolesti je dugotrajno aktivno ili pasivno izlaganje duhanskom dimu. Bolest može nastati i uslijed izloženosti štetnim plinovima, prašini, kemikalijama ili zagađenom zraku u radnom okruženju ili kod kuće.

Bolest se obično ne manifestira sve dok plućna funkcija već nije znatnije narušena ili smanjena. Većina ljudi ne primjećuje nikakve simptome sve dok ne uđu u četrdesete ili pedesete godine života, kada svakodnevne aktivnosti postaju sve teže i napornije. Kako bi se ukazalo na ovaj rastući problem, KBC Zagreb organizirao je susrete stručnjaka i pacijenata radi upozoravanja na važnost ranog otkrivanja i adekvatnog liječenja.

Najčešći uzrok i primarni rizični čimbenik za razvoj ove bolesti je dugotrajno aktivno ili pasivno izlaganje duhanskom dimu. Bolest može nastati i uslijed izloženosti štetnim plinovima, prašini, kemikalijama ili zagađenom zraku u radnom okruženju ili kod kuće. Uz to, genetska predispozicija, poput nedostatka specifičnog enzima odgovornog za elastičnost pluća, također može odigrati ključnu ulogu u razvoju problema s disanjem.

Osnovni znakovi upozorenja

Osnovni simptomi bolesti uključuju kašalj, iskašljavanje i otežano disanje pri kretanju ili vježbanju niskog intenziteta. Kašalj se u početku bolesti najčešće javlja samo ujutro, a kako bolest napreduje, postaje prisutan tijekom cijelog dana. Zanimljivo je da se kod dijela bolesnika bolest može razviti i bez pojave kašlja, što dodatno otežava pravovremeno prepoznavanje i odlazak liječniku.

Oboljeli često osjećaju nedostatak energije i jak umor, a česte plućne infekcije te duži oporavak od prehlada mogu biti jasan znak za uzbunu. Svi ti rani znakovi često se pogrešno pripisuju starenju, lošoj kondiciji ili posljedicama obične zimske prehlade.

Među ranijim i uobičajenim simptomima nalaze se i osjećaj stezanja ili težine u prsima te takozvano zviždanje prilikom disanja. Oboljeli često osjećaju nedostatak energije i jak umor, a česte plućne infekcije te duži oporavak od prehlada mogu biti jasan znak za uzbunu. Svi ti rani znakovi često se pogrešno pripisuju starenju, lošoj kondiciji ili posljedicama obične zimske prehlade.

Kako bolest napreduje u višu fazu, pacijenti mogu osjetiti otežano disanje čak i pri govoru ili u potpunom mirovanju. Tada može doći do nenamjernog mršavljenja te pojave plavih prstiju ili usana, što je izravna posljedica manjka kisika u tijelu. U vrlo uznapredovalom stadiju javljaju se i ubrzani puls, anksioznost, osteoporoza te oticanje gležnjeva, stopala ili nogu zbog nakupljanja tekućine.

Dijagnostika i život s bolešću

Temeljna i ključna dijagnostička pretraga za otkrivanje ove bolesti jest spirometrija. Riječ je o jednostavnoj i neinvazivnoj metodi koja precizno procjenjuje funkciju pluća i brzinu izdaha zraka. Liječnici naglašavaju da je rana dijagnoza presudna jer pravovremeno liječenje može značajno usporiti napredovanje bolesti i poboljšati kvalitetu života pacijenata.

Prestanak pušenja je najvažniji korak koji oboljeli mogu poduzeti, a preporučuje se i izbjegavanje izloženosti zagađenom zraku. Uz primjenu propisanih lijekova u obliku inhalatora, terapiju kisikom i plućnu rehabilitaciju, pacijenti mogu voditi znatno ispunjeniji i aktivniji život.

Iako za kroničnu opstruktivnu bolest pluća trenutno ne postoji lijek koji bi je potpuno izliječio, simptomi se mogu ublažiti promjenom životnih navika. Prestanak pušenja je najvažniji korak koji oboljeli mogu poduzeti, a preporučuje se i izbjegavanje izloženosti zagađenom zraku. Uz primjenu propisanih lijekova u obliku inhalatora, terapiju kisikom i plućnu rehabilitaciju, pacijenti mogu voditi znatno ispunjeniji i aktivniji život.

Svaki novi osjećaj nedostatka zraka pri naporu ne bi se smio ignorirati, posebno ako spadate u rizične skupine poput dugogodišnjih pušača. Redoviti pregledi i pravovremena reakcija na prve simptome ključni su za očuvanje zdravlja pluća. Što se ranije bolest otkrije, to su veće šanse za održavanje normalnog ritma svakodnevnog života. ( Ordinacija.hr )

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo