Hladan i suh zrak nadražuje dišne putove te može potaknuti grčeve koji dovode do iznenadnog i otežanog disanja. Zbog dužeg boravka u zatvorenim prostorima i sezone grijanja, raste izloženost alergenima i virusima koji dodatno pogoršavaju simptome astme.
Dolazak zimskih mjeseci i pad temperatura donose brojne izazove za osobe koje pate od astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti. Hladan zrak u kombinaciji sa zagađenjem, maglom i čestim izlascima iz zagrijanih prostorija na vanjsku hladnoću čest je okidač za ozbiljne napadaje. Kako se temperature spuštaju, zrak koji udišemo postaje znatno suši, što izravno utječe na osjetljivu sluznicu cijelog dišnog sustava.
Kada hladan zrak uđe u pluća…
Kada hladan zrak uđe u pluća, on uzrokuje refleksno sužavanje mišića oko dišnih putova. Taj proces prati pojačano stvaranje gušće i ljepljivije sluzi koja se nakuplja i dodatno otežava protok zraka. Normalno su ti dišni putovi obloženi tankim slojem zaštitne tekućine, no ona vrlo brzo ispari kada udišemo suh zrak, što vodi do daljnje iritacije i upale sluznice.
Simptomi koji se tada javljaju uključuju kašalj, piskanje, nedostatak zraka i snažan osjećaj stezanja u prsima. Ovi znakovi upozorenja mogu se pojaviti iznenada, osobito pri jutarnjoj žurbi na hladnom zraku ili tijekom bilo kakve fizičke aktivnosti na otvorenom. Pri takvim naporima često dolazi do refleksnog disanja na usta, čime hladan zrak izravno dospijeva u donje dišne putove bez prethodnog filtriranja i zagrijavanja u nosu.
Znanstvena istraživanja pokazuju kako izloženost hladnoći značajno mijenja način na koji dišemo tijekom tjelesne aktivnosti. Prema studiji koja je proučavala utjecaj hladnog zraka na respiratornu fiziologiju, tijelo pri niskim temperaturama povećava volumen svakog udaha, odnosno ljudi dišu dublje umjesto brže. Iako je to prirodan mehanizam prilagodbe kako bi se održala razmjena plinova, kod osoba s astmom veći volumen hladnog zraka koji prodire duboko u pluća stvara dodatan stres za osjetljivu sluznicu.
Skrivene opasnosti u zatvorenim prostorima
Iako se čini da je ostanak u toploj kući najsigurnija opcija, zima sa sobom donosi i niz opasnih unutarnjih okidača. Sezona grijanja ubrzava isušivanje sluznice, a dulji boravak u zatvorenim prostorima drastično povećava izloženost grinjama, kućnoj prašini, plijesni i životinjskoj dlaci. Korištenje kamina na drva i paljenje raznih mirisnih svijeća također oslobađa sitne čestice i dim koji mogu snažno iritirati pluća.
Uz alergene, zimski mjeseci usko su povezani s većom učestalošću virusnih infekcija poput prehlade, gripe i covida. Virusi se znatno lakše i brže šire jer ljudi provode više vremena u zatvorenim prostorima u bliskom kontaktu.
Uz alergene, zimski mjeseci usko su povezani s većom učestalošću virusnih infekcija poput prehlade, gripe i covida. Virusi se znatno lakše i brže šire jer ljudi provode više vremena u zatvorenim prostorima u bliskom kontaktu. Gornje respiratorne infekcije pojačavaju upalu i stvaranje sluzi, čime se kontrola astme znatno otežava kod pacijenata. Ponekad je pacijentima teško razlikovati simptome obične prehlade od pogoršanja astme, no infekcije obično prate groznica, grlobolja ili bolovi u sinusima.
Zagađenje zraka predstavlja još jedan veliki problem tijekom vrhunca sezone grijanja. Povećana upotreba automobila i fosilnih goriva stvara gusti smog i lebdeće čestice koje su dobro poznati okidači za respiratorne tegobe. Zbog svega navedenog, liječnici savjetuju održavanje vlažnosti zraka u domu između 30 i 50 posto, uz obvezno redovito provjetravanje i detaljno usisavanje svih prostorija.
Kako se zaštititi i olakšati disanje
Stručnjaci stalno naglašavaju važnost prevencije i dobre pripreme prije svakog izlaska na niske temperature. Najjednostavniji, a ujedno i najučinkovitiji korak je nošenje debljeg šala ili maske preko usta i nosa, što pomaže u zagrijavanju i vlaženju zraka prije nego što on uopće stigne do pluća. Također, izuzetno je važno svjesno disati isključivo kroz nos, jer on djeluje kao savršen prirodni filtar i grijač zraka.
Ako redovito vježbate, pokušajte izbjegavati naporne treninge na otvorenom tijekom najhladnijih i vjetrovitih dana te se radije odlučite za aktivnosti u sigurnosti vlastitog doma. Ukoliko ipak izlazite, obavezno se zagrijte pet do deset minuta prije samog početka aktivnosti. Takva postepena i lagana prilagodba omogućuje dišnim putovima da se pripreme na promjenu temperature i fizički napor, smanjujući rizik od naglog suženja bronha.
Ključno je redovito uzimanje propisane terapije, čak i u danima kada se osjećate potpuno zdravo. Inhalator za brzo ublažavanje simptoma uvijek trebate imati pri ruci u džepu ili torbi, pogotovo kada izlazite na hladnoću. Uz to, održavanje higijene ruku, česta konzumacija tople tekućine za razrjeđivanje sluzi i redovito cijepljenje protiv gripe mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija i iznenadnih napadaja astme tijekom cijele zime. ( Ordinacija.hr )




