Ukoliko ste se odlučili za bezmesni način prehrane, trebate znati da vam on doista može poboljšati zdravlje, ali samo uz pravilan i uravnotežen izbor namirnica.
Prehrana utemeljena na namirnicama biljnog porijekla ima brojne zdravstvene prednosti – smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja, razinu lošeg kolesterola i pomaže kod dijabetesa, pretilosti i tumora. Ipak, stručnjaci upozoravaju kako i ovakva prehrana mora biti pomno isplanirana. Što to točno znači? Donosimo pett savjeta koje trebate imati na umu ako želite dijelom ili potuno biti vegetarijanac.
1. Definirajte svoj pojam vegetarijanstva
Postoji nekoliko vrsta vegetarijanske prehrane. Ovo-vegetarijanci jedu jaja, a ne jedu meso. Lakto-ovo vegetarijanci jedu mliječne proizvode i jaja, ne jedu meso, lakto-vegetarijanci jedu mliječne proizvode, ne jedu jaja i meso, dok su vegani najrestriktivniji i jedu hranu isključivo biljnog podrijetla. Većina ljudi koja sebe naziva vegetarijancima su, zapravo, polu-vegetarijanci. Naime, i dalje jedu bijelo meso ili ribu.
Koju podvrstu ove prehrane ćete odabrati ovisi samo o vama, vašim ukusima i stavovima o okolišu i životinjama. Dobro razmislite i odlučite što se uklapa u vaš način života, i u teoriji i u praksi.
2. Racionalno s fast-foodom!
Vjerovali ili ne, i vegetarijanci mogu biti pretili. Razlog ne leži u činjenici da jedu ili ne meso, već u sklonosti raznim grickalicama, konzerviranoj i brzoj hrani. Postoji vegetarijanska pizza, Coca cola ne sadrži meso, a ni pommes frittes. Najzdraviji način prehrane treba uključivati puno povrća, voća, orašastih plodova i grahorica. Cjelovite žitarice i prerađevine od soje također su važne i svakako ih, u potrebnim količinama, uključite u svakodnevnu prehranu.
3. Pronađite zamjenu za meso
Nasuprot uvriježenom mišljenju, vegetarijancima nije preteško naći zamjenu za proteine koji se inače dobivaju iz mesa. Kao izvor proteina jednako dobro služe i meso i primjerice grahorice ili soja. Stoga se samo pobrinite da ove namirnice uključite u svakodnevnu prehranu i razloga za brigu nema. Tu su i razni začini koji su danas široko dostupni, tako da osobe koje moraju prijeći na vegetarijanstvo iz zdravstvenih razloga, lako mogu “dočarati” okus mesa.
4. Pazite na hranjive sastojke
Vegetarijanci a posebno vegani trebaju unositi dovoljno omega-3 masnih kiselina, željeza, cinka, joda, kalcija i vitamina D i B12. Dobar izvor kalcija i vitamina D su mliječni proizvodi ili zamjene za mlijeko, poput voćnih sokova pojačanih kalcijem. Također, mnoge žitarice sadrže vitamine D i B12. Cink se nalazi u soji, grahoricama, siru i orašastim plodovima, a željezo u biljkama (iako je onda različito od onoga koje se dobije konzumacijom mesa), leći, grahu, tofuu, zobi i špinatu. Dobar izvor omega-3 masnih kiselina su suplementi s ekstraktom morskih algi, iako se stručnjaci još uvijek spore oko toga mogu li se time adekvatno zamijeniti kiseline iz masnih riba.
5. Čitajte deklaracije na namirnicama
Pri kupovanju vegetarijanskih namirnica, pogotovo ako su prerađene, pažljivo pročitajte deklaracije. Naime, kao i kod ostalih, nevegetarijanskih proizvoda, postoje bolji i lošiji odabiri i proizvodi. Neki će primjerice sadržavati više kalorija ili masti, dok će isti proizvodi drugih proizvođača sadržavati manje. I ne zaboravite, kalorije su kalorije, bez obzira na to radi i se o mesu ili ne.
D. Šorgić
